Što BiH radi ništa da suzbije siromaštvo i nejednakost? Ništa!
Od prihvaćanja "Agende 2030" 2015. godine do danas Bosna i Hercegovina nije uradila praktično ništa na njenoj realizaciji, niti je stvorila uvjete da ispoštuje preuzete obaveze.
Ovo se, u suštini, navodi u reviziji učinka na temu spremnosti institucija BiH da odgovore na obaveze koje su preuzele. Radi se o tome da su sve zemlje UN-a 2015. godine prihvatile "Agendu 2030", točnije Program održivog razvoja do 2030. godine, koji podrazumijeva eliminaciju siromaštva, neravnopravnosti i nepravde, prenose Nezavisne.
Ovim programom BiH i njezine institucije trebalo je da se bave suzbijanjem siromaštva, nejednakosti, te nedovoljnim ekonomskim rastom, kao i lošim položajem ugroženih kategorija stanovništva. Iz izvještaja se može zaključiti da je BiH suočena sa mnogim rizicima koje je neophodno otkloniti, a to su prije svega dugoročna nezaposlenost, nezadovoljstvo mladih, niski obrazovni standardi, visok stupanj percepcije korupcije u društvu, nasilje u obitelji, marginalizacija ranjivih grupa, emigracija, migracije...
"Iako ciljevi za BiH predstavljaju jedinstvenu priliku, a njihova implementacija u konačnici bolji životni standard građana, institucije BiH nisu iskoristile proteklo vrijeme na pravi način i čini se da je potrebno preduzeti ubrzane aktivnosti kako bi BiH u konačnici ispunila preuzete međunarodne obaveze", navodi se u revizorskom izvještaju.
Revizori su naveli i to da se BiH inače suočava sa brojnim slabostima u procesu strateškog planiranja, a nema ni uspostavljenu institucionalnu infrastrukturu. Rezultat je da nije jasno tko koordinira sve aktivnosti povezane s "Agendom 2030" i ispunjavanjem međunarodnih obaveza.
Kako se u BiH radi na ispunjavaju međunarodnih obaveza možda najbolje pokazuje podatak da je, recimo, tek dvije godine nakon usvajanja ozvaničen početak rada na "Agendi 2030". Početak rada ozvaničilo je Predsjedništvo BiH konferencijom koja je održana na visokoj razini i tek tada je zaduženo Vijeće ministara BiH da zajedno s institucijama entiteta i distrikta Brčko odredi instituciju koja će se baviti izradom akcionog plana i praćenjem aktivnosti. Nakon toga Vijeće ministara BiH zadužilo je Direkciju za ekonomsko planiranje da se bavi time - i od tada malo šta je urađeno.
Revizori su naveli i to da u svijetu nema jedinstvenog načina realizacije obaveza koje su preuzete "Agendom 2030", te da se razlikuju od zemlje do zemlje. Recimo, u Njemačkoj to radi parlamentarno tijelo, u Švicarskoj taj posao je povjeren Međuresornom odboru za održivi razvoj, dok je u Norveškoj odgovornost za svaki od ciljeva dodijeljena ministarstvima. Brazil je u povodu realizacije "Agende 2030" formirao nacionalnu komisiju, dok u Estoniji Komisijom za održivi razvoj predsjedava premijer.
