Zastali smo i na EU putu: Što su posljedice?

Godina potpunog zastoja na europskom putu je očekivana ocjena za Bosnu i Hercegovinu u vrijeme institucionalne blokade i stalne opstrukcije reformi. Realnije je kazati kako smo se od europskih standarda dodatno udaljili i ostavili ih daleko po strani u odnosu na populističku politiku kojoj svjedočimo. Što su uzroci, a što moguće posljedice?

Dvije i pol godine bez suštinskog pomaka u ispunjenju 14 reformskih prioriteta, dovoljno je da budu razotkrivene namjere politike u Bosni i Hercegovini. U potpunosti ispunjen tek jedan od tehničkih uvjeta, formiranje jednog parlamentarnog odbora. Analiza "Transparency Internationala" objavljena sredinom godine u potpunosti je primjenjiva i danas.

"Sve drugo što se tiče nekih suštinskih reformi u oblasti vladavine prava, brobe protiv kriminala i korupcije, slobode medija itd., ništa apsolutno nije urađeno", kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Jasno je da vladajuća garnitura nema namjeru da zemlju uvede u EU. Priča o eurointegracijama postala je paradoksalna u vremenu unutarnje dezintegracije, riječi su političke analitičarke Tanje Topić.

"Očito da su sada maske pale, u tom smislu da se konačno može vidjeti da nije stvarni interes etnonacionalnih kleptomana u BiH da naprave pravnu državu, da urade reforme koje su neophodne da ispune uvjete koji su neophodni", ističe Topić.

Demokracija, vladavina prava, osnovna prava, reforma javne uprave. Teško je reći da neki pokušaj ispunjavanja plana nije doživio fijasko. Najsvježiji je pokušaj izmjena izbornog zakonodavstva, pod stranim mentorstvom, koji nije ni dobacio do suštinskog unaprjeđenja izbornog procesa.

"Pogotovo, potpuno je u drugom planu Zakon o financiranju političkih stranaka koji je, vjerujte, na neki naačin puno veći problem, jer se ogromna sredstva izvlače kroz javne nabavke i slijevaju se u kase političkih stranaka", navodi Traljić iz TI BiH.

Europski eksperiment postavljanja prioriteta na zapadnom Balkanu, nije uspio, kaže Goran Žeravčić, analitičar za pitanja EU. Uzroke traži u nepromijenjenoj vlasničkoj strukturi BDP-a.

"Dok god je država, bilo koja, glavni investitor, glavni poslodavac, logično je da će to hraniti i nacionalizam da će svaki narod željeti imati svoju državu, da će on hraniti i korupciju i sve one elemente koje vidimo, negativne implikacije", naglašava Žeravčić.

Nema aboliranja ni europske ni međunarodne politike zbog godina zatvaranja očiju na trendove u BiH, ali i pojedinačnih istupa europskih dužnosnika posljednjih dana. S pravom se možemo pitati, kaže Tanja Topić, želimo li postati dio europske obitelji koja je pogazila svoje vrijednosti upravo na primjeru BiH.