Sporazum s Pakistanom će pomoći BiH u kontroli migrantske situacije

Veleposlanik Islamske Republike Pakistan u Bosni i Hercegovini Muhammad Khalid Rao ocijenio je da je nedavna posjeta Pakistanu tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića korisna za ponovno uspostavljanje veza. Podsjeća da je to prva posjeta na toj razini nakon osam godina, jer je Bakir Izetbegović u funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH posjetio Pakistan 2012. godine.

''Pakistan je važna zemlja u regiji. Pakistanci poštuju Bosance i drže ih visoko cijenjenima. To su itekako vidjeli i svjedočili članovi delegacije Bosne i Hercegovine tijekom kratkog posjeta. predsjedniku Džaferoviću dodijeljeno je najviše državno priznanje Pakistana. U roku od dva dana, susreo se s pakistanskim premijerom, predsjednikom, ministrom vanjskih poslova, ministrom trgovine s predsjednicima raznih gospodarskih komora i predsjednikom Nacionalne skupštine. Premijer Imran Khan uputio je srdačne pozdrave ostalim članova Predsjedništva Miloradu Dodiku i Željku Komšiću. Također je poželio sve najbolje svim građanima Bosne i Hercegovine. Naglasak ove posjete bilo je na potpisivanju Sporazuma o readmisiji za koji je vlada Bosne i Hercegovine izrazila želju'', ističe ambasador Rao u razgovoru za Fenu.

Na pitanje u kojoj će mjeri potpisani Sporazum o readmisiji pomoći u rješavanju migrantske krize u BiH, barem kada je riječ o građanima Pakistana, veleposlanik kaže da je riječ o značajnom sporazumu koji je zaključen u rekordnom roku od manje od dva mjeseca.

''Svakako će pomoći u kontroli migrantske situacije kada su pakistanski migranti u pitanju. Sama vijest o potpisivanju Sporazuma o readmisiji djeluje obeshrabrujuće za pakistanske migrante u Bosni i za one koji planiraju ući u BiH. Pakistan će prihvatiti svakog pakistanskog migranta kojeg BiH želi vratiti nazad u Pakistan. Nadam se da će Sporazum zasigurno pomoći u suzbijanju migrantske krize kada su u pitanju migranti iz Pakistana'', kazao je on.

Pakistan se također bori sa velikim prilivom migranata i izbjeglica. Ratovi i ekonomske razlike prisiljavaju ljude da napuste svoje zemlje i sklone se u druge zemlje. Afganistanski rat prisilio je milijune Afganistanaca da napuste svoje domove 1979. godine. Veleposlanik Rao kaže da je otprilike četiri milijuna izbjeglica došlo u Pakistan gdje žive više od 40 godina.

''Neki su se vratili i procjenjuje se da oko 2,5 milijuna još uvijek živi u Pakistanu. Osim afganistanskih izbjeglica, u Pakistanu živi i oko 2 milijuna ilegalnih imigranata iz susjednih zemalja. Pakistanska vlada i narod Pakistana prihvatili su Afganistance raširenih ruku i odnosili se prema njima na najbolji mogući način. Pakistan želi častan povratak ovih izbjeglica natrag u Afganistan, ali to se neće dogoditi sve dok se ne vrate mir u Afganistanu i uslovi za život ne budu povoljni'', pojašnjava pakistanski veleposlanik u BiH.

Pakistan je značajno pomogao Bosni i Hercegovini nakon rata. Upitan što bi posebno istaknuo na tom području, veleposlanik Rao kaže da je Pakistan dao 3000 vojnika u UNPROFOR-u (Zaštitne snage UN-a u Bosni i Hercegovini). Zadatak je bio stabilizacija situacije, pružanje zaštite raznim agencijama UN-a i nevladinim organizacijama angažiranim u aktivnostima pružanja pomoći.

''Pakistanski kontingent učinio je mnogo u zaštiti stanovništva, pružajući utočište raseljenim licima i pružajući obroke onima kojima je to bilo potrebno. Doktori koji su došli da pomognu pružili su medicinsku pomoć ili liječenje bolesnim i ozlijeđenim. Kao priznanje za svoje usluge, građani Tuzle su podigli spomenik koji i danas ponosno stoji u parku u Tuzli'', ističe Rao.

Tijekom posjete Džaferovića Pakistanu, dužnosnici su najavili jačanje ekonomske suradnje. Pakistanski ministar trgovine, zajedno s predsjednicima važnih privrednih komora, sastao se s bh. delegacijom kako bi razmotrio trenutni nivo trgovine između dvije zemlje, koji je trenutno na veoma na niskom nivou.

''Odlučeno je da će se sastati stručni timovi kako bi razgovarali o tome što svaka država može učiniti na tom polju kada je u pitanju izvoz, carine, itd. Očekujemo da će obje zemlje imati koristi kada se postigne napredak kao rezultat gore spomenutih sastanaka stručnih timova'', navodi veleposlanik.

Odgovarajući na pitanje o trenutnoj situaciji u Kašmiru, veleposlanik Rao ističe da je postala veoma loša.

''Riječ je o sporu starom više od sedam desetljeća u kojem svijet nije uspio dodijeliti pravo na samoopredjeljenje obećano kašmirskom narodu u nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Indija, takozvana najveća demokracija na svijetu, nije spremna Kašmircima dati njihovo demokratsko pravo da odlučuju o svojoj sudbini. Prošle je godine indijska vlada opozvala članove 370 i 35A svog ustava (kojima je dodijeljena djelomična autonomija) i 5. kolovoza 2019. godine uvela policijski sat, zabranila pristup internetu / društvenim medijima, ograničila političko vodstvo, ilegalno uključila sporni teritorij Kašmira u teritorij Indijske unije, povećan je nivo brutalizacije mladih i uključila više sigurnosnih snaga čineći IIOK (indijski ilegalno okupirani Kašmir) najvišom militariziranom regijom na svijetu. Genocid u nastajanju, kako govori najnovije američki izvještaj Genocide Watch o Kašmiru. UN i razvijeni svijet moraju shvatiti da je Kašmir nuklearna bomba. Moraju djelovati i to brzo kako bi spasili potlačeni dio provedbom dogovorenih rezolucija Vijeća sigurnosti'', zaključuje veleposlanik Islamske Republike Pakistan u BiH Muhammad Khalid Rao.