Sporazum o slobodi kretanja u regiji još bez potpisa iz BiH

Bosna i Hercegovina će, po svemu sudeći, potpisati dva sporazuma iz Berlinskog procesa na samitu u Tirani polovinom narednog mjeseca, ali treći sporazum o slobodi kretanja u regiji, kako se sada čini, BiH neće potpisati.

Vijeće ministara BiH je jučer jednoglasno utvrdio prijedlog sporazuma kojim će biti odobreno bh. izaslanstvu u Tirani da potpiše dva sporazuma o priznavanju diploma.

Kako je priopćeno, za bh. potpisnika predložena je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

"Riječ je o sporazumu kojim se olakšava mobilnost stručnjaka unutar regije automatskim priznavanjem stručnih kvalifikacija za medicinske sestre, veterinare, farmaceute i primalje, čime se jača regionalna suradnja i daje poticaj ekonomskom razvoju zapadnog Balkana", priopćeno je.

Nema naznaka 

Što se tiče trećeg sporazuma, i dalje nema naznaka da bi on mogao biti potpisan. U Republici Srpskoj i dalje postoji odbijanje da se potpiše sporazum o slobodi kretanja jer bi se time, kako smatraju, indirektno priznala nezavisnost Kosova. Nakon krize na Kosovu tijekom vikenda, kada je u oružanom sukobu poginulo petoro ljudi, mogućnost postizanja kompromisa o ovom pitanju se čini još težom. Osim toga, EU traži od BiH da se potpiše deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. BiH je na posljednjem summitu Berlinskog procesa u Berlinu prošle godine ovu deklaraciju prihvatila, ali ona još nije potvrđena na institucijama BiH, takođe zbog protivljenja iz RS. Posljednja šansa uoči summita da se BiH pridruži i trećem, i da se o njemu postigne suglasnost je 6. listopad, kada će ministri vanjskih poslova zemalja sudionica usuglasiti agendu i plan rada tijekom summita u Tirani.

Jučer smo kontaktirali sa Parlamentarnom skupštinom BiH jer je Darijana Filipović, predsjedavajuća Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma, upravo na sastanku o Berlinskom procesu u Bundestagu Njemačke, međutim, nismo uspjeli dobiti odgovor da li je došlo do nekog pomaka u stavovima. Neslužbeno, i dalje se vodi intenzivna diplomatska aktivnost da BiH pristane na potpisivanje svih sporazuma, iako je to sve manje izvjesno.

Neslužbeno nam je rečeno da bi BiH mogla ostati bez sredstava iz fonda za energetsku obnovu, koja EU planira izdvojiti za zapadni Balkan, ako se BiH ne priključi deklaraciji. Međutim, važno je napomenuti da je i RS dobila novac iz prve komponente ovog programa o pružanju pomoći energetski siromašnom stanovništvu i za energetsku efikasnost preduzeća. Za BiH je izdvojeno za ove namjene 70 milijuna eura, a RS je dobila trećinu.

Oliver Varhelji, europski komesar za proširenje, ponovio je u utorak, u sklopu priprema za berlinski summit u Tirani, da je EU spremna da izdvoji 30 milijardi eura u Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan, koji je već usvojen i odobren u europskim tijelima. On je rekao da je već odobreno 4,3 milijarde eura u grantovima u 54 projekta u oblasti transporta, energetike, životne sredine, digitalne tranzicije, ljudskog kapitala i privatnog sektora.

Projekti u BiH

Podsjećanja radi, svi projekti za BiH u okviru ovog fonda odobreni su FBiH u visini od 298 milijuna eura, a nijedan za RS. EU je službeno istaknula da nisu u pitanju sankcije, već da je stiglo malo kvalitetnih projekata iz RS, u šta mnogi sumnjaju.

EU podržava paket zakona iz Berlinskog procesa jer će priznavanje diploma i sloboda kretanja između zemalja u regionu doprinijeti ispunjavanju jednog od najvažnijih uslova za približavanje regiona EU, većoj regionalnoj saradnji.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, nedavno je predložila da se regija postupnouključuje u zajednički ekonomski prostor EU, a za to je kao preduslov potrebna tješnja regionalna suradnja, što uključuje i međusobno priznavanje propisa, diploma i drugih sporazuma. Varhelji je u utorak ponovio da će za približavanje regije EU biti potrebno više regionalnih sporazuma.

"Provođenje reformi i pravno usklađivanje u regiji omogućava dobijanje beneficija kroz postupnu integraciju u specifične oblasti europskog zajedničkog tržišta", rekao je on. On je upozorio da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika na zapadnom Balkanu 30 do 50 posto europskog prosjeka, i da je postupno integriranje regije jedini način da se situacija u ovoj oblasti promijeni.