Spor oko dvorišta pred sudom, rasprava i u Kosači: ''Komu pripadaju naša dvorišta?''

Udruga Sretni građani organizira tribinu pod nazivom "Komu pripadaju naša dvorišta?", koja će biti održana u utorak, 1. rujna 2026. godine, s početkom u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Moderator tribine bit će Nikola Babić, a kao panelisti sudjelovat će arhitekt Boris Brivar, samostalni odvjetnik Aleksandar Jokić te Aleksandar Žolja, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana i Kuće ljudskih prava.

"Tribinu organiziramo jer smatramo da u Mostaru građanima često nije jasno što kome pripada, tko je za što odgovoran i gdje mogu ostvariti svoja prava. Želimo otvoriti i pitanje zašto se građani osjećaju kao taoci takvog sustava te zajedno pokušati pronaći odgovore. Vlasnička prava ne mogu se mijenjati proizvoljno, nego moraju biti utemeljena na zakonu i provedenom postupku. U Udruzi Sretni građani tražimo zakonitost, transparentnost i odgovornost. Građanin mora moći dobiti jasan odgovor na jednostavna pitanja: što je moje, što je naše i tko je odlučio da to više nije naše? Upravo zato pozivamo građane da 1. rujna u 19 sati dođu u Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače i zajedno s nama potraže odgovore", poručili su za Bljesak.info iz Udruge Sretni građani.

Inače, na Općinskom sudu u Mostaru završena su dva dana glavne rasprave u postupku koji su Boška Ćavar, Nina Karačić i Udruženje "Sretni građani" pokrenuli protiv Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara zbog diskriminacije.

U postupku na strani tuženih sudjeluje i Soko zrakoplovstvo d.d. Mostar.

U središtu spora nalazi se nekadašnje dvorište uz dvije stambene zgrade s ukupno 59 stanova u ulicama Kneza Domagoja i kralja Tvrtka. Tijekom rasprave otvorena su pitanja parcelacije tog prostora, kasnijih vlasničkih upisa te određivanja zemljišta potrebnog za redovitu uporabu zgrada.

Sud je nakon rasprave odredio provođenje geodetskog i arhitektonsko-urbanističkog vještačenja kojim bi se trebale rekonstruirati granice nekadašnjeg dvorišta i utvrditi što se sa zemljištem događalo nakon 2001. godine. Vještaci trebaju ispitati i jesu li vlasnici drugih nekretnina u Mostaru bili tretirani povoljnije od stanara predmetnih zgrada.

Ćavar: Dvorište je nekada bilo uređeni prostor za stanare

Boška Ćavar pred sudom je navela da su dvije zgrade izgrađene 1956. godine na tadašnjoj parceli k.č. 1324/2, a nekadašnje dvorište opisala je kao uređeni prostor s drvećem, klupama i spravama za igru koji su desetljećima koristili stanari.

"U tom parku bili su tobogani i klupe. Naša djeca odrasla su igrajući se u tom dvorištu, penjući se po stablima, i bila su zaštićena od vozila i svega onoga čime se mogu ugroziti mala djeca", kazala je Ćavar.

Prema njezinu iskazu, promjene su počele prije rata, pojavom manjih objekata i uklanjanjem stabala, a nastavile su se nakon rata.

Ćavar tvrdi da je Agencija za privatizaciju u početnu bilancu Soko zrakoplovstva uključila i parcelu koja je služila kao dvorište zgrada te da je zemljište kasnije završilo u privatnom vlasništvu.

"Cijelo dvorište prodano je na 12 privatnih osoba i dvije firme. Prodao im je to Soko zrakoplovstvo", izjavila je Ćavar pred sudom.

Navela je i da stanari danas imaju problema s pristupom zgradama, uključujući pristup vozila hitne pomoći. Pravobraniteljstva Kantona i Grada Mostara osporila su relevantnost njezina iskaza za tužbeni zahtjev, ocjenjujući ga subjektivnim.

Karačić: Park je bio jedan od razloga kupnje stana

Druga tužiteljica Nina Karačić kazala je da je stan kupila prije desetak godina te da je park iza zgrade bio jedan od razloga zbog kojih se odlučila na kupnju.

Govoreći o današnjem stanju prostora, opisala je slučaj starijeg susjeda koji je, nakon premještanja kontejnera, morao prolaziti kroz ugostiteljski objekt kako bi odnio otpad.

"Čovjek ide prema kafiću, u jednoj ruci mu je štap, u drugoj kesa smeća, i doslovno se probija između stolova gdje ljudi sjede. Svi ćemo mi jednom ostarjeti", kazala je Karačić.

Svjedočili i službenici Grada Mostara

Pred sudom je svjedočila i umirovljena mostarska arhitektica Marica Raspudić, nekadašnja stručna savjetnica u Gradskoj upravi, koja je kazala da su dvije zgrade i njihovo dvorište izvorno činili jednu urbanističku cjelinu.

Prema njezinu stručnom mišljenju, zgrade moraju imati zemljište potrebno za redovitu uporabu, pristup, zelene površine i prostor potreban za održavanje infrastrukture.

Tihomir Sesar, šef Službe za građenje Grada Mostara, objasnio je da se u postupku harmonizacije vlasnicima stanova priznaje zemljište neposredno ispod zgrade, dok se zemljište za redovitu uporabu određuje u posebnom postupku.

Potvrdio je i da za predmetnu lokaciju postoji regulacijski plan s definiranim parcelama zgrada i zasebnom parcelom dvorišta. Na pitanje kako je došlo do podjele spornog zemljišta kazao je: "Nisam upućen kako je ovdje došlo do parcelacije."

Svjedočile su i pravna savjetnica gradske Službe za nekretnine Anita Sesar te načelnica Odjela za urbanizam Dragana Parmać. Parmać je, među ostalim, kazala da joj nije poznato je li sporna parcela cijepana niti na temelju čega.

Grad i HNŽ odbacuju tvrdnje o diskriminaciji

Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanski kanton osporavaju tvrdnje tužiteljske strane o diskriminaciji. Njihov je stav da su gradska tijela postupala u skladu sa zakonom i na jednak način kao u drugim sličnim predmetima.

Soko zrakoplovstvo, pak, zastupa stav da je problem posljedica neusklađenosti zemljišnih knjiga i katastra te neriješenih vlasničkih odnosa.

Vještaci imaju 30 dana

Za geodetskog vještaka imenovan je Jakov Maganić iz Livna, a za vještaka arhitektonske struke i urbanizma Jasmin Šarenkapa iz Sarajeva.

Njihov je zadatak utvrditi koje današnje parcele odgovaraju nekadašnjoj parceli k.č. 1324/2, rekonstruirati granice dvorišta prema starijim katastarskim planovima te utvrditi imaju li zgrade danas vlastito dvorište i zemljište za redovitu uporabu.

Vještaci će analizirati i osam drugih nekretnina u Mostaru kako bi se usporedio njihov tretman s položajem stanara zgrada Boške Ćavar i Nine Karačić, piše Hercegovina.info.

Nalaz i mišljenje trebaju dostaviti u roku od 30 dana, dok će novi termin nastavka glavne rasprave biti određen naknadno.