Šoljić: Hrvate je bolje štitila Herceg-Bosna nego današnja BiH
Na današnji dan prije točno četvrt stoljeća u Grudama je osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Prvotno formirana kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina Hrvata u BiH, 28. kolovoza 1993. prerasta Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu kao hrvatsku upravnu jedinicu u okviru tadašnje Republike BiH.
Jučerašnjim polaganjem vijenaca na spomen-obilježju svim poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana i svečanom akademijom u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače te brojnim drugim svečanostima, obilježavanje ovogodišnje obljetnice osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne podignuto je na najvišu razinu.
Hrvati osjećaju žal za Herceg-Bosnom
„Veliki odziv na akademiju u povodu 25. obljetnice ukazuje na to kako Hrvati osjećaju žal za ratnom Herceg-Bosnom, koja je u tako kaotičnim okolnostima funkcionirala bolje za Hrvate nego sadašnja BiH. Hrvati su danas u istoj,ako ne i većoj, mjeri izloženi općem napadu koji se manifestira selektivnim procesuiranjem ratnih zločina, gospodarskom pljačkom, medijskom blokadom,unošenjem razdora itd. Ovo nas ne bi trebalo demotivirati nego mobilizirati i po uzoru na slavnu prošlost ujediniti i izvući najbolje iz nas“, rekao je za Bljesak.info Vladimir Šoljić, ratni ministar energetike, industrije i rudarstva, a zatim i ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Mišljenja je kako Hrvati kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini polažu neupitno pravo na jednakopravnost s druga dva naroda. Jedan od modela, kako kaže, osiguravanja potpune jednakopravnosti jest svakako formiranje zasebne federalne jedinice percipirane kao treći entitet.
„To je opravdan i legitiman zahtjev. Model po kojemu svaki od tri konstitutivna naroda ima vlast na jednom teritoriju na kojemu je većina pokazao se najučinkovitijim. Tako narod odlučuje sam o sebi. Uz to ima mogućnost participiranja u odlučivanju u zajedničkim institucijama. No, za ostvarenje hrvatske jednakopravnosti postoje i drugi modeli na kojima su se održale višenacionalne zajednice poput Belgije ili Švicarske. Osporavanje prava na vlastitu federalnu jedinicu u biti znači stvaranje unitarističke BiH s dominacijom većinskog bošnjačkog naroda, ističe Šoljić.
Današnja HZ HB nije država i nema vlast
Ovaj inženjer strojarstva i ekonomist je na utemeljiteljskom saboru 24. svibnja 1997. godine postavljen za predsjednika Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Na toj dužnosti ostao je do današnjeg dana. No, riječ je o udruzi koja nema državotvorne ingerencije i čiji je cilj povezati sve Hrvate u BiH.
„Današnja Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nije država i nema vlast. Kako Hrvati u BiH nemaju vlastite nacionalne institucije, sadašnja je zajednica nastojala to kompenzirati“, dodaje Šoljić za Bljesak.info.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je zajedno s braniteljskim udrugama osnovala Hrvatski dokumentacijski centar te s drugim hrvatskim kulturno-obrazovnim institucijama i Katoličkom Crkvom utemeljila Hrvatski leksikografski institut koji je izdao dva sveska prve enciklopedije u BiH koja nosi prefiks hrvatska. Hrvatska zajednica Herceg-Bona je organizirala i brojne znanstvene skupove i tribine na značajne i aktualne teme te većinu istih publicirala u formi zbornika radova.
