Službeni izvještaj: Što nas ubija i truje u Federaciji

Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, u razdoblju 2010.-2015. godina u Federaciji BiH je zabilježen negativni demografski trend i smanjenje ukupnog broja stanovnika, uz gotovo jednak udio žena i muškaraca. Kao i u zemljama okruženja i cijele Europe, evidentan je trend starenja stanovništva. Stopa nataliteta se kontinuirano smanjuje, dok općeg mortaliteta ima trend porasta, što ima za posljedicu negativnu vrijednost stope prirodnog prirasta (-1 posto) u 2015. godini, kada je čak devet županija, uz izuzetak Kantona Sarajevo, imalo negativnu stopu prirodnog prirasta.

Navodi se to u izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH „Zdravstveno stanje pučanstva i zdravstvena zaštita u FBiH - 2015. godina” na koje je Federalna vlada dala suglasnost i koje će biti dostavljeno Parlamentu Federacije BiH.

Vodeći uzroci umiranja

Kako je navedeno, vodeći uzroci umiranja stanovništva FBiH su oboljenja krvožilnog sustava (53,8 posto) i maligne neoplazme (21 posto), te endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u prehrani (5,5 posto).

Od oboljenja iz ovih grupa umire više od tri četvrtine od ukupnog broja umrlih godišnje.

Među vodećim zaraznim bolestima najviše je respiratornih (gripa/bolesti slične gripi, varičele, streptokokna angina, TBC respiratornog sustava, morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza). Od rizika po zdravlje stanovništva duhan konzumira 44,1 posto odraslih, alkohol 28,8 posto, više od petine (21,2 posto) odraslih je pretilo, a tjelesno aktivno samo 24,6 posto stanovnika.

Opasne tvari

Nepropisno uklanjanje opasnih otpadnih materija, naročito industrijskog i medicinskog otpada, predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji zdravlju stanovništva. Na komunalnim deponijima se odlaže 55 posto potencijalno infektivnog, 23 posto kemijskog i 20 posto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova. Nekontrolirano odlaganje i stvaranje „divljih deponija” karakteristično je za čvrsti otpad, dok se tečne otpadne materije u većini slučajeva ulijevaju u vodotoke bez prethodnog prečišćavanja. Od 2013. do 2015. godine u FBiH je od mina i eksplozivnih sredstava povrijeđeno 15, a smrtno stradalo osam osoba.

Osiguranost stanovništva

U usporedbi s prosjekom europske regije, osiguranost stanovništva zdravstvenim djelatnicima je niska. U 2015. godini je u zdravstvenim ustanovama u javnom sektoru bilo ukupno 26.435 uposlenika (stopa 1.132/100.000 stanovnika), što u odnosu na 2010. godinu predstavlja povećanje za 3,4 posto. U privatnim zdravstvenim ustanovama/privatnoj praksi je registrirano 3.429 uposlenih.

Broj bolničkih postelja

Iako Federacija BiH ima manji broj bolničkih postelja u odnosu na zemlje u okruženju i europski prosjek, iskorištenost bolničkih kapaciteta je nedovoljna, što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije. Prosječna zauzetost postelja i dužina ležanja u bolnici je smanjena u odnosu na raniji period.

Pokazatelji zdravstvenog stanja stanovništva su uglavnom nepovoljni, što je povezano s lošom socioekonomskom situacijom, životnim navikama, uvjetima stanovanja i onima na radnom mjestu, okolišnim i mnogim drugim čimbenicima.

Pomlađivanje bolnica

''S ciljem unaprjeđenja tog stanja nužno je realizirati niz intervencija u javnom zdravstvu, kao što su: donošenje populacijske politike, unaprjeđenja zdravlja starijih osoba, programi prevencije i nadzora vodećih rizika za najučestalija oboljenja, intersektorske promotivne intervencije na razini lokalne zajednice, jačanje nadzora nad zaraznim bolestima, osiguranje kontinuiranih mehanizama financiranja za javnozdravstvene kampanje i drugo. Uz ovo, važno je usuglašavanje postojeće i donošenje nove zakonske regulative za nadzor okolišnih čimbenika rizika, unaprjeđenje laboratorijske opreme i kontinuirana edukacija uposlenih'', navedeno je.

Vlada navodi kako je s ciljem unaprjeđenja organizacije zdravstvene zaštite, od velike važnosti brža provedba ciljeva Strategijskog plana razvoja zdravstva u FBiH, što se posebice odnosi na bržu reorganizaciju službi u domovima zdravlja i smanjenje razlika u dostupnosti timova primarne zdravstvene zaštite po županijama, racionalizaciju bolničkih kapaciteta, uvođenje poticajnih mehanizama plaćanja i kontinuiranu profesionalnu edukaciju uposlenih, te pomlađivanje osoblja u zdravstvenim ustanovama.