Službe u BiH uče vehabije kako lažno svjedočiti

Selefija pod inicijalima H. Č. ispričao je kako su agenti hrvatske obavještajne agencije pokušavali vrbovati ga da prebaci oružje u Bosnu i Hercegovinu. Bilo je to dolijevanje dodatnog ulja na vatru koju je naložio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nedavnom izjavom kako su hrvatski obavještajci bili uključeni u skandaloznu tajnu operaciju.

Prema njegovim navodima, agenti Sigurnosno-obavještajne agencije htjeli su prikazati da u susjednoj državi djeluju naoružane grupe selefija. "Unazad nekoliko godina smo dokumentirali, odnosno došli do saznanja da hrvatska služba radi na vrbovanju naših državljana. Tu je u BiH angažiran hrvatski konzul u Tuzli Ivan Bandić te još određeni broj osoba koje su pokušale iskombinirati jednu obavještajnu operaciju vezano za naoružavanje selefija ovdje", izjavio je Mektić.

Međutim, prema informacijama dostupnim Expressu, H. Č. je zapravo ekstremist koji je otvoreno podržavao Islamsku državu. Živio je u Sloveniji, a prema domovini je išao kroz Hrvatsku. U siječnju 2018., tijekom prelaska granice, hrvatska pogranična policija ga je izdvojila.

"Na granici su me zaustavili i odveli me u sobu za ispitivanje. Kazali su mi da imaju sve o meni, da sam prijetnja za nacionalnu sigurnost (Hrvatske). Rekli su mi da imam dva izbora. Prvi je bio da potpišem papir i da radim za njih. Drugi je bio – stavit će me u zatvor", kazao je H. Č. za sarajevski Žurnal.

Tako je on pristao na sve i potpisao suradnju sa SOA-om. Nevoljko i pomalo saboterski provodio je tu suradnju, a sve je prekinuo kad je agent SOA-e tražio od njega da prebaci ruksak oružja do jedne bosanske džamije. Tako bi selefije, ili vehabije, kako vam drago, bili optuženi da sakupljaju oružje za moguće terorističke napade, prenosi Express.hr.

Nakon toga je prekinuo sve kontakte s hrvatskim obavještajcima, otišao u Bosnu i Hercegovinu te prijavio obavještajcima BiH sve što se dogodilo. Logično je pitanje zašto do sada OSA nije ništa napravila po toj prijavi. Ivan Bandić dosad nije čak ni prozvan kao obavještajno problematičan diplomat.

OSA BiH redovito se hvali dobrom suradnjom s američkim službama, a H. Č. pokazuje netrpeljivost prema SAD-u i Izraelu, što je jasno vidljivo iz njegovih objava na društvenim mrežama. Jedan naš sugovornik to je opisao kao da ustaški emigrant uđe u Jugoslaviju i traži zaštitu od Udbe.

"Može, ali samo ako i sam radi za Udbu", rekao  je on.

Nakon objave ispovijesti H. Č. Žurnalu su se javljali razni drugi salafisti sa sličnim iskustvom i ispovijestima. I dok ovakva situacija sama po sebi može imati gotovo nesagledive posljedice na suradnju dviju obavještajnih službi, postavlja se pitanje politizacije obavještajne službe BiH.

Naime, u cijeloj aferi spominju se Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH, glavna tužiteljica Gordana Tadić ispada nesposobna, a sve u pozadini raskola u vlasti susjedne države, i to u trenutku u kojem se sve više prijeti "isporukom" stotinjak ISIL-ovaca podrijetlom iz BiH. Rat u Iraku praktički je gotov, u Siriji se privodi kraju i Amerikanci govore da će poslati zarobljene pripadnike Islamske države u njihove domovine, gdje će morati proći suđenja i obavještajnu obradu.

Sad kad znaju kakva ih obrada čeka ili jednostavno kome se javiti da im ispriča što treba reći da stvori dovoljno uvjerljivu laž, moramo priznati da ne zavidimo obavještajcima koji će morati sve to provjeriti.

Osim toga, razne salafističke organizacije sad su dobile materijala za manipulaciju istinom. Ako redovne kontrole prikažete kao represiju zapadnih obavještajaca, onda uvijek možete napadati cijeli zapadni sustav vrijednosti jer njihove službe progone nevine. Selektivno prikazivanje situacije šteti svim stranama. Kad jednog radikalnog islamista netko prikaže kao običnog studenta i žrtvu SOA-e bez ikakva pokrića, a riječ je o sljedbeniku radikalnog islamizma, što je i rezultiralo zabranom boravka u RH, onda će svaki drugi radikal ispasti žrtva.

Žurnalu su se javljali i mnogi ljudi s rješenjima o izgonu iz Hrvatske ili odbijenim zahtjevom za boravkom. Naš dobro upućeni izvor govori da je riječ o osobama dobrano na putu prema islamističkoj radikalizaciji ili pripadnicama postrojbi Armije BiH za koje je utvrđeno da su počinili ratne zločine. Neke ispovijesti objavljene su pod punim imenom i prezimenom, a naš izvor govori da su ti sugovornici bili na razgovoru zbog rješavanja statusa boravka u RH.

Na razgovore su pozivani zbog djelovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a odbijanje suradnje ili laganje na razgovoru smatra se dovoljnim razlogom da im odbiju boravak u Hrvatskoj.

"Zašto se nitko ne pita što su Semir Aganović ili Sabahudin Jašarević radili kad su njihove postrojbe tijekom rata u srednjoj Bosni činile ratne zločine", pita se naš izvor.

Ako je sve što je SOA uradila bilo u domeni nekakvog redovnog postupanja, postavlja se pitanje zašto bi se išlo s napadima na blisku obavještajnu službu, zamjenika ministra sigurnosti te glavnu tužiteljicu. Jedna teorija, nadamo se - kriva, kaže da je riječ o borbi za fotelje. Nadajmo se da nitko neće staviti vlastitu poziciju ispred sigurnosti svoje domovine.