Skupština HNŽ-a: U šest mjeseci radili 13 sati, a ne žele reći kolika im je plaća

''Skupština HNŽ-a je u šest mjeseci od 1. siječnja do 30. lipnja radila sveukupno 13 sati i 15 minuta. Nije održala niti jednu sjednicu u svibnju i lipnju, a u srpnju su radili nakon čega su otišli na kolektivni godišnji odmor'', rekla je Ana Lučić iz Centra civilnih inicijativa koji je u četvrtak u Mostaru prezentirao izvještaje o radu Skupštine i Vlade HNŽ-a.

Rad Vlade HNŽ-a je ravnomjeran, ali efikasnost nije, navodi se u izvještaju.

Dva mjeseca rada, pa godišnji

''Ne održavši nijednu sjednicu u svibnju i lipnju, Skupština je spustila intenzitet rada u prvoj polovini 2016. godine, na najniži nivo u posljednjih šest godina. Za šest mjeseci, Skupština HNŽ održala je samo četiri sjednice, što je skoro duplo manje od intenziteta rada u prethodnom polugodišnjem razdoblju. Efektivni rad Zastupnika Skupštine HNŽ, u prvih šest mjeseci 2016. godine, trajao je svega 13 sati i 15 minuta'', rekla je Vesna Milas, predstavljajući izvješće o radu Skupštine.

Nizak intenzitet rada doveo je i do pada produktivnosti. A o dramatičnosti tog pada govore podaci o broju razmotrenih mjera po kvartalima.

''Dok je u posljednjem kvartalu 2015. godine Skupština razmotrila 43 mjere, što je bio drugi najbolji kvartalni rezultat Skupštine HNŽ u posljednjih šest godina, u prvom kvartalu 2016. je uslijedio pad na 21 razmotrenu mjeru, a u drugom na svega sedam'', rekla je Milas navodeći da rezultati iz prve polovine 2016. godine, smještaju Skupštinu HNŽ-a pri dno županijske ljestvice.

Skupština Hercegovačko neretvanske županije spada među najlošije od svih županijskih Skupština i po broju usvojenih zakona.

Bez rokova

''Za šest mjeseci usvojeno je svega četiri zakona, uz još četiri koja su prihvaćena u nacrtu i poslana u daljnju proceduru. Kuriozitet je da je Skupština HNŽ, svojim programom rada za 2016. godinu, planirala donošenje uvjerljivo najvećeg broja zakona, od svih županijskih Skupština – čak 52. od čega je, dakle, za pola godine, finalno realizirala osam posto'', kaže Milas govoreći da je program rada Skupštine, inače, usvojen tek na samom kraju prvog kvartala.

Zanimljivo je da Poslovnikom o radu Skupštine HNŽ nije precizno definiran rok za usvajanje godišnjeg Programa rada.

Nedefiniran rok za usvajanje Programa rada trebao je biti shvaćen u smislu da nema potrebe da se unosi rok za izradu godišnjeg programa rada, jer se podrazumijeva da on treba biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. U Skupštini HNŽ se, kaže Milas izgleda, shvaća kao izgovor za donošenje programa uz ozbiljna kašnjenja.

Usvajanje usvojenih mjera

''Nijednom u posljednjih deset godina Program rada nije donesen prije početka. Osim s kašnjenjem i realizacijom planiranog, postoji i problem sa strukturom Programa rada. Naime, u Program rada su, pod planiranim, unesene i mjere koje su u trenutku njegovog usvajanja već bile realizirane, uključujući i neke zakone. Pa tako imamo situaciju da je i od ionako krajnje skromnih 19, što u potpunosti, što djelomično realiziranih mjera iz Programa, polovina njih, zapravo, realizirana pije nego je Program uopće usvojen'', kaže Milas ističući da je od 42 mjere koje su trebale po Programu rada biti realizirane, njih 28 nije realizirano.

''Među tim mjerama su i neke značajne: Zakon o uzgoju, zaštiti i upravljanju šumskim resursima u HNŽ, Zakon o trgovini, Zakon o gorskoj službi spašavanja, Zakon o izmjenama Zakona o geološkim Istraživanjima. A najznačajnijih i nema u Programu. HNŽ je jedina županija koja još uvijek nema, ni u kojeom obliku, usvojenu svoju strategiju razvoja'', govori Milas pojašnjavajući kako Skupština HNŽ-a osim toga nije održala niti jednu tematsku sjednicu.

Vlada: Telefonske sjednice su 'in'

''Ne amnestirajući je ni na koji način za njen dio odgovornosti za loše rezultate, treba ipak naglasiti da na rezultate rada Skupštine presudno utječe Vlada. Kako je Vlada, po pravilu, priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skupštine, a Skupština, prema raspoloživim podacima, prilično brzo reagira na materijale koji joj se dostavljaju iz Vlade na razmatranje, Vlada snosi dobar dio odgovornosti i za loše rezultate Skupštine, u promatranom razdoblju'', kažu Milas i Lučić.

''U situaciji bez izraženih političkih konflikata i izvanrednih okolnosti vlada HNŽ-a je, tijekom prve polovine 2016. godine, nepotrebno potencirala održavanje hitnih telefonskih sjednica. Vlada je u promatranom razdoblju održala 24 sjednice od čega je 11 hitnih telefonskih sjednica. Pri tome, odluke koje su razmatrane na ovim sjednicama ne odaju potrebu za baš uvijek hitnim rješavanjem, što ukazuje na lošu praksu usvajanja važnih mjera u posljednjem trenutku'', kaže Lučić, ističući da je intenzitet rada aktualne Vlade HNŽ-a, od njenog imenovanja, krajem rujna prošle godine, promatrajući kvartalne rezultate, prilično je ravnomjeran.

''Vlada održava, u prosjeku, četiri sjednice mjesečno. No, efikasnost nije konstantna. Pa je, i pored gotovo identičnog broja održanih sjednica u tri posljednja kvartala, u prvom kvartalu 2016. došlo do pada produktivnosti, sa 253 razmotrene mjere u zadnjem kvartalu 2015. na 177 u prvom kvartalu 2016, da bi u drugom kvartalu produktivnost ponovo porasla na 224 mjere'', kaže Milas govoreći da je u konačnici, Vlada HNŽ je u prvoj polovini 2016. godine ostvarila jedan od najboljih svojih rezultata u posljednjih šest godina.

''No, ostvareni rezultat je dovoljan samo da bi se bilo bolje od drugih županija. Struktura mjera donesenih od strane Vlade HNŽ-a, u promatranom razdoblju, ukazuje na njenu okrenutost dnevno-operativnom radu. Najviše je odluka, koje čine 54 posto svih razmatranih mjera. Nakon toga po broju slijede izvještaji, koji se u većini slučajeva odnose na izvještaje o radu županijskih ministarstava i institucija u 2015. godini. S druge strane, postotak značajnih sustavnih mjera, kojima se dugoročno može utjecati na stanje u društvu i poboljšanje kvaliteta života građana, je vrlo nizak. Zakoni, tako, predstavljaju tek 1,5 posto razmotrenih mjera, a u promatranom razdoblju, nije razmotrena niti jedna strategija'', kaže Lučić.

Usvojeno 6 od 50 zakona

Vlada je, prema izvještaju CCI-a, u prvih 6 mjeseci, utvrdila tek 6 od 50, Programom rada za ovu godinu, planiranih zakona. Među nerealiziranim mjerama nalaze se i neke vrlo značajne, koje bi mogle dovesti do korjenitih promjena, sustavnog pristupa rješavanju problema i u konačnici, ako budu uspješno provedene, do poboljšanja kvaliteta života građana.

Tu se prije svega misli na Strategiju zapošljavanja i Strateški plan za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-neretvanske županije.

''Vlada ima ozbiljnih problema u poštovanju propisa koji reguliraju njen rad.  Vlada se ne pridržava poslovničke obveze o redovnom usvajanju zapisnika, kao ni obveze da odgovara na zastupnička pitanja u roku od 30 dana. Iako je Skupština proračun usvojila na vrijeme, Vlada je, nepridržavanjem propisanih rokova, prekršila zakon o proračunima u Federaciji BiH. Umjesto do 1. studenog 2015. godine, kako propisuje Zakon, Vlada HNŽ je prijedlog Proračuna utvrdila tek 16.12.2016. Također, Vlada HNŽ krši Zakon o ravnopravnosti  spolova. Ni nova, kao ni prethodna Vlada HNŽ, u svome sastavu nema niti jednu ženu'', zaključuje Lučić.

Informacije o plaćama nisu javne

Na upit Centra civilnih inicijatica o pojedinačnim primanjima plaća i drugih naknada zastupnika u Skupštini HNŽ-a, kao i prdsjednika Vlade i ministara u Vladi HNŽ-a, od siječnja do lipnja iz Ministarsva financija HNŽ-a su rekli kako informacije o plaćama nisu javne.

''Pozivamo se na zakon o zaštiti osobnih podataka, čiji je cilj osigurati zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a osobito pravo na privatnost i zaštitu podataka koji se na njih odnose'', između ostalog je navedeno u odgovoru Adnana Faladžića, ministra Ministarstva financija HNŽ-a.

Za kraj CCI očekuje da se Vlada i Skupština, po povratku s godišnjih odmora fokusira na svoje obveze i da do kraja godine poprave trenutno neprihvatljivo stanje.