Skupa patohistologija Sebije Izetbegović

U jesen 2013. godine za građane Sarajeva u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” organizirani su besplatni pregledi srca i testiranje na Alzheimerovu bolest. Ove promotivne akcije su osmislili direktorica Opće bolnice Sebija Izetbegović i Emir Talirević, vlasnik privatne zdravstvene ustanove “Moja Klinika”. Bio je to uvod u zajedničke poslove koje će dvoje direktora sklopiti.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

I nisu gubili vrijeme.

Nakon dolaska Izetbegović na mjesto direktorice 2013. godine Opća bolnica je ostala bez doktora patologije. U kolovozu sljedeće godine Izetbegović je patohistološke poslove povjerila Talirevićevoj “Mojoj Klinici”, uz višestruku cijenu usluga koje su plaćene iz bolničkog proračuna.

Talirević kaže da mu dugogodišnje poznanstvo s direktoricom Opće bolnice nije pomoglo u sklapanju posla.

''Profesorica i ja se jako dobro poznajemo. Ona je vrhunska menadžerica. Međutim, upravo radi toga mi smo pravili jako velike financijske ustupke Općoj bolnici'', kazao je Talirević novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Podaci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju drugačije. Prije suradnje s Talirevićem Patohistologija je Opću bolnicu godišnje koštala u prosjeku oko 168.000 KM. Nakon sklapanja ugovora sa ''Mojom Klinikom'' iste usluge su Bolnicu koštale prosječno 550 tisuća maraka godišnje.

Izetbegović nije pristala razgovarati s novinarima CIN-a.

Stvaranje i gašenje Patologije

Prethodna uprava Bolnice na čelu s direktorom dr. Bakirom Nakašem razvijala je tim patologa od iskusnih ljekara na zalasku karijere do mladih koji su tek specijalizirali ovu oblast.

U vrijeme kada je Izetbegović došla na čelo Bolnice u ožujku 2013. godine Odjel patologije je imao tri liječnika i pet tehničara. Liječnički tim činili su: Amina Ahmović, specijalizantica, Ivana Tomić-Ćuk, doktorica u penziji angažirana po ugovoru o djelu, te Zrinka Vidović koja je ubrzo potom preminula. Na oko tri i po tisuće uzoraka godišnje radili su analize promjena na tkivima i organima pacijenata. Od kvaliteta ove usluge značajno ovisi dalje liječenje, naročito pacijenata oboljelih od karcinoma.

Kao umirovljenica doktorica Tomić-Ćuk nije mogla zasnovati stalni radni odnos pa je svakog mjeseca potpisivala ugovor o djelu. Kada joj je u lipnju 2013. godine istekao ugovor, direktorica Izetbegović joj nije ponudila novi. ''Samo sam dobila to da je prekinut ugovor'', kaže Tomić-Ćuk.
Ona tvrdi da joj nije objašnjeno zbog čega dalje neće raditi. Direktorica Izetbegović je obavijestila Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS) da je sklapanje ugovora o djelu protivno odlukama Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo te da Odjel patologije ima samo jednog doktora koji je na specijalizaciji.

U srpnju 2013. godine doktorica Ahmović je završila specijalizaciju. Prema ugovoru koji je ranije potpisala sa Nakašem, Ahmović je bila obavezna raditi u Općoj bolnici četiri godine nakon završetka specijalizacije, ali je u kolovozu 2013. potpisala novi četverogodišnji ugovor sa direktoricom Izetbegović.

Međutim, samo četiri mjeseca kasnije Ahmović je zatražila od direktorice da sporazumno raskinu ugovor. Izetbegović se odrekla ulaganja Bolnice u specijalizaciju ove doktorice i prihvatila njezin otkaz. Tako je Bolnica ostala bez patologa.

Doktorica Ahmović je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a. ''Ma, nema govora, bilo kakav komentar na tu temu'', kazala je Ahmović.

Istog mjeseca kada je Ahmović napustila Opću bolnicu Izetbegović je odlučila da dio Bolnice iznajmi Talirevićevoj poliklinici, piše Cin.ba.

Ugovor o najmu 754,5 kvadrata potpisan je u ožujku 2014. godine. „Moja Klinika“ se obavezala da će Općoj bolnici plaćati godišnju zakupninu od 127.118 KM te troškove režija.

Prostor je trebalo obnoviti pa su Opća bolnica i „Moja Klinika“ dogovorile da to urade zajedno. Bolnica je uložila skoro 63.000 KM. U dokumentaciji koja je dostavljena CIN-u nije naveden iznos koji je uložila „Moja Klinika“.

Talirević kaže da je taj aranžman bio nepovoljan za njega i da mu je isplativije bilo da je kliniku otvorio na nekom drugom mjestu.

''Ali smo namjerno htjeli, prvo, da napravimo nešto da ostane i iza nas ukoliko budemo odlazili odavde'', kaže Talirević.

Pet mjeseci nakon što je doktorica Ahmović otišla, Bolnica je raspisala natječaj za upošljavanje dva doktora patologa na koji se nitko nije prijavio. Zbog nedostatka doktora Zavod je Bolnici odobrio posebna sredstva za nabavku usluga patohistologije. Bolnica je tako pored redovnog proračuna u 2014. godini za patohistološke usluge dobila dodatnih 820.000 KM.

Bivši direktor Bakir Nakaš kaže da u njegovom mandatu Bolnica nikada od Zavoda nije dobivala dodatni novac za Patologiju.

''Ja za cijelo razdoblje, od kad sam razvijao Patologiju dok nisam otišao u mirovinu, ni feninga nisam dobio za Patologiju, nego sam to iz redovnog proračuna sve financirao'', kaže Nakaš.

Talireviću ovo nije bio prvi posao s javnim bolnicama u Sarajevu. Patohistološke analize njegova klinika je prethodno radila za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u vrijeme direktorskog mandata Farisa Gavrankapetanovića.

Nakon što je 2012. godine imenovan za direktora ZZOKS Gavrankapetanović je raspisao natječaj za pružanje usluga patohistologije u kojem je bilo navedeno da pravo sudjelovanja imaju isključivo privatne zdravstvene ustanove.

Talirevićeva „Moja Klinika“, kao jedina privatna ustanova koja se u to vrijeme bavila ovim poslom, je za patohistološke usluge za tri godine od Zavoda naplatila skoro 1,8 milijuna KM.

Podstanar na natječaju

S dodatnim novcem Opća bolnica je krenula u raspisivanje javnog poziva za usluge patohistologije. Prvi javni poziv koji je direktorica Izetbegović raspisala u svibnju 2014. godine bio je vrijedan 600.000 KM. Jedna od tri klinike koja se javila na ovaj poziv bila je „Moja Klinika“ koja je i ponudila najnižu cijenu za tražene usluge. Ponude preostale dvije klinike nisu prihvaćene jer nisu dostavile potrebnu dokumentaciju.

Ipak, ovaj posao nije dodijeljen Talirevićevoj klinici. Zbog nedovoljno pristiglih ponuda natječaj je poništen. Nakon što je poziv ponovo raspisan, ponudu je dostavila samo „Moja Klinika“.

Dan prije nego što će Talirević dostaviti svoju ponudu, njegova poliklinika i Opća bolnica organizirale su druženje svojih uposlenika. Direktori ove dvije ustanove su, uz zakusku, najavili još uspješniju suradnju.

Šest dana kasnije Izetbegović je posao patohistologije, vrijedan 513.000 KM, dodijelila Talireviću. U travnju 2015. godine potpisala je novi ugovor s „Mojom Klinikom“. Za ovaj posao nije raspisan javni poziv, već je Izetbegović, pregovarajući sa Talirevićem, dogovorila da će mu za četiri mjeseca platiti 170.000 KM.

Novi natječaj za 2015. godinu raspisan je u lipnju. Ponudu je i tada dostavila samo Talirevićeva poliklinika i dobila posao vrijedan 430.000 KM. Prema ovom ugovoru, „Moja Klinika“ je za Opću bolnicu trebala raditi do kraja ožujka 2016. godine.

Izetbegović nije na mjestu direktorice dočekala istek ugovora. Ona je početkom 2016. godine imenovana za generalnu direktoricu KCUS-a.

Nova uprava Opće bolnice je u veljači 2016. godine raspisala natječaj za patohistološke usluge na koji je osim Talirevića ponudu dostavio i Medicinski fakultet iz Sarajeva. Ponuda Fakulteta bila je jeftinija za 94.215 KM.

Iako je najniža cijena bila kriterij za dodjelu posla, Medicinskom fakultetu ugovor nije dodijeljen. Natječaj je poništen zbog ''razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa''. Bolnica nije detaljno obrazložila koji su to razlozi.

Na odluku o poništenju tendera žalili su se Medicinski fakultet, ali i „Moja Klinika“. Ured za razmatranje žalbi BiH je prihvatio žalbu Medicinskog fakulteta kojem je potom dodijeljen posao. I na ovu odluku Talirević se žalio. O žalbi još nije odlučeno.

Za dvije godine Talirević je od Opće bolnice naplatio nešto više od 1,1 milijun maraka. U pet godina, prije nego će on sklopiti posao s Općom bolnicom, troškovi plaća uposlenih, reagensa i drugog potrebnog materijala za rad Odjela patologije ukupno su iznosili oko 840.000 KM.
Talirević kaže da je Općoj bolnici davao popust, ali da su cijene patohistologije u njegovoj klinici više jer u cijenu usluge mora uračunati troškove grijanja, prostora te amortizaciju opreme.

''Mi smo profitna ustanova. Mi radimo da zaradimo, mi nismo izašli ovdje da budemo na nuli'', kaže Talirević.