Sjećanje na žrtvu Vukovara

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine Udruga roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja zapalila je svijeće i položila ruže na grobove poginulih i ubijenih hrvatskih branitelja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru.

U Pastoralnom centru sv. Bono održan je VII. znanstveno-stručni simpozij Ratna bolnica Vukovar 1991.-dr. Juraj Njavro. U poslijepodnevnim satima zapaljene su svijeće uz molitvu kod Zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu uz gradsku obilaznicu koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između Vukovara i slobodnog vinkovačkog područja. Svijeće su zapaljene i u dvorištu Opće bolnice Vukovar kod spomen-obilježja.

Duž najduže osječke ulice, Vukovarske, upaljeno je oko 10.000 lampiona u znak sjećanja na žrtve Vukovara.

U sutrašnjoj koloni sjećanja očekuje se 30 tisuća ljudi - i bit će najduža do sada. U koloni će biti i hrvatski ratni vojni invalid Ivica Živković, koji je pješice s otoka Lastova došao u Vukovar. Krenuo je 30. listopada. Prešao je, kaže, više od 600 kilometara, u prosjeku 40 dnevno. Sudjelovao je u obrani Vukovara, a prošao je i torture u logoru Stajićevo. Prvi će put, kaže, smoći snage i otići do skladišta Veleprometa, odakle je prije 20 godina odveden u logor.

Opsada koja je trajala 87 dana je završena 18. studenog 1991. ulaskom JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Iako su borbe u pojedinim džepovima trajale još dan ili dva, veći dio Vukovara je okupiran upravo na ovaj datum.

Kao podsjetnik na vukovarsku tragediju, donosimo imena osoba koje su svojim sudjelovanjem doprinijele u obrani ovoga grada.

- Siniša Glavašević – novinar Radio Vukovara koji je preko Hrvatskog radija mjesecima informirao hrvatsku javnost o agresiji koja se odvijala. Glavašević je posljednji izvještaj emitirao upravo 18. studenog 1991. Ubijen je na stratištu Ovčara.

- Željka Jurić – šestogodišnja djevojčica u plavom kaputu čija je slika u koloni prognanika obišla svijet. Željka danas ima 26 godina i živi u Vukovaru.

- Blago Zadro – zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade i organizator obrane Borova naselja. Jedan od zaslužnih za zaustavljanje kontinuiranih proboja oklopnih vozila na Trpinjskoj cesti, „groblju tenkova“. Poginuo je 16. listopada 1991. u Vukovaru.

- Jean-Michel Nicolier i Arnold von Besinger – Francuz i Nijemac koji su se priključili obrani Vukovara razočarani u otpor vlastitih zemalja prema prekidu agresije. Obojica su zarobljeni nakon pada Vukovara i ubijeni na stratištu Ovčara.

- Vesna Bosanac – ravnateljica vukovarske bolnice koja je u nemogućim uvjetima opsade organizirala rad sanitetskih službi na području grada. Nakon pada Vukovara je zarobljena i odvedena u logor u Sremskoj Mitrovici.

- Mile Dedaković i Branko Borković, „Jastreb“ i „Mladi Jastreb“ – organizatori obrane Vukovara koji su, uz Blagu Zadru, zaslužni za dugotrajni otpor nadmoćnijem neprijatelju.

Pored gore navedenih, vrijedi izdvojiti i dvojicu pripadnika JNA koji su svojim potezima doprinijeli padu morala među agresorskim snagama:

Miroslav Milenković i Vladimir Živković – Milenković je mobilizirani vojnik JNA iz Gornjeg Milanovca koji se po dolasku na ratište u blizini Vukovara ustrijelio tijekom pobune rezervista iz njegovog mjesta koji su željeli napustiti ratište. Nakon njegovog samoubojstva, cijela jedinica se vraća u Gornji Milanovac.

Živković je mobilizirani vojnik JNA iz Valjeva koji je ukrao transporter i odvezao ga pred zgradu Skupštine SFRJ u Beogradu pregazivši usput nekoliko automobila u znak protesta protiv rata. Dio vojnika iz njegovog mjesta također odbija sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku.

Bitka za Vukovar je jedna od odlučujućih bitaka u Domovinskom ratu. Iako je Vukovar pao, JNA i srpske paravojne postrojbe su zabilježile ogromne gubitke, tako da je plan o zauzimanju Hrvatske kroz upade na području istočne i zapadne Slavonije, Dubrovnika, Šibenika i Zadra, te Karlovca, propao.