Sistematska dezinskecija komaraca u BiH nije rađena

„Prema dosadašnjim saznanjima u Bosni i Hercegovini nije prijavljen niti jedan slučaj oboljelih od virusa Zapadnog Nila kojeg prenose komarci. Međutim, činjenica je da u BiH nije dovoljno ispitana fauna komaraca. Naletu komaraca najviše je izloženo područje oko rijeke Save, južni dio BiH gdje se u ovo doba godine zadržava velika količina vode i vjerojatno će se zadržati do kraja ljeta. U kontinentalnom dijelu BiH, kao i sjevernom dijelu Hercegovine komaraca nema u velikom broju“ rečeno je Agenciji FENA u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Sistematske dezinsekcije do sada nije rađena na području BiH, s obzirom na činjenicu da komarci u kontinentalnom dijelu nisu bili toliko zastupljeni tijekom ljetnog perioda, kažu u Zavodu za javno zdravstvo KS.

U Hrvatskoj cirkulacija virusa Zapadnog Nila detektirana je kod konja još ranije, a u ljeto 2012. godine zabilježeni su slučajevi infekcije kod ljudi. Prema dostupnim informacijama trenutno u Hrvatskoj nema prijavljenih slučajeva oboljenja.

U Srbiji je potvrđeno da ima osoba koje su zaražene virusom Zapadnog Nila. Sve zaražene osobe starije su od 60 godina i imaju neku primarnu kroničnu bolest.

Veliki je broj bolesti koje mogu prenijeti komarci. Klimatske promjene su dovele u Europi do pojave većeg broja oboljelih od bolesti koje prenose komarci. Zbog povećane prosječne temperature pojavile su se nove vrste komaraca kojih ranije u Europi nije bilo (tigrasti komarac - Aedes albopictus), a i blaže zime omogućuju prezimljavanje komarcima. Uz više temperature koje pogoduju razmnožavanju komaraca i virus se unutar komarca razmnožava bolje kada je temperatura u okolišu viša. Drugi razlog je povećan broj putnika u međunarodnom saobraćaju (odlazak u zemlje u kojima su ove bolesti endemične što uz prisutnost komaraca u domicilnoj zemlji može lako da dovede do epidemija.

Inkubacija (period od momenta zaraze do pojave prvih simptoma bolesti) u prosjeku traje od 5 -15 dana, a većina zaraza događa se tijekom ljetnih mjeseci i početkom jeseni.

Otprilike 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome bolesti, naročito u područjima gdje se zaraza virusom Zapadnog Nila učestalo javlja. Do 20 posto zaraženih osoba ima blage simptome koji su slični sindromu gripe (povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, uz mogućnost pojave povećanih limfnih žlijezda, te osipa na prsima, trbuhu i leđima). Većina oboljelih oporavlja se za nekoliko dana, premda kod ugroženog stanovništva (starije osobe, oboljeli od šećerne bolesti i slično) može da dođe do razvoja meningitisa i/ili encefalitisa. Otprilike jedan od 150 zaraženih ovim virusom razvije ozbiljnu kliničku sliku koja ima simptomatologiju meningitisa i/ili encefalitisa.

„Specifično liječenje infekcije uzrokovane ovim virusom ne postoji, a teži slučajevi zahtijevaju hospitalizaciju. S obzirom da još uvijek ne postoji cjepivo protiv ove bolesti, od ključne je važnosti adekvatna prevencija. To se uglavnom odnosi na programe kontrole komaraca u zajednici kako bi se smanjila populacija potencijalnih vektora bolesti“ naglašavaju u Zavodu za javno zdravstvo KS.

Kako bi se građani osobno zaštitili od komaraca potrebno je na prozore i vrata staviti zaštitnu mrežu protiv komaraca, a kod boravka na otvorenom zaštititi kožu nekim od preparata koji odbijaju komarce. Pošto je većina komaraca najaktivnija u zoru i sumrak prilikom izlaska obavezno nositi odjeću dugih rukava, hlače i čarape. Koristiti komercijalne sprejeve sa sredstvima koja tjeraju/ubijaju komarce prema uputama proizvođača, ne ostavljati upaljeno svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi, zatvarati prozore, vrata u večernjim satima i izbjegavati jake parfeme i kozmetičke preparate.

Kako bi se smanjio broj komaraca u okolišu potrebno je ukloniti ili isprazniti vodu iz svih predmeta (bačve, kante, auto gume). Ukoliko se ta voda koristi za zalijevanje vrtova, iskoristiti je u roku tri dana, a ako stoji duže vrijeme, obavezno posudu prekriti poklopcem ili na neki drugi način. Zatrpati jame, bare i slične površine kako se ne bi nakupljala kišnica. Urediti okoliš kuće, održavati septičke jame, žljebove i oluke održavati prohodnim i urednim a sokove i slatka jela prekriti ako su van frižidera, preporuke su iz Zavoda za javno zdravstvo.

Osim bolesti koje su nekad bile endemične u južnoeuropskim zemljama i koje su eradicirane krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća (malarija), opasnost predstavljaju i bolesti koje nikad nisu bile endemične u Europi kao što su Denga groznica i Chikungunya groznica ili su se pojavljivale rijetko i samo na ograničenim područjima kao groznica West Nile (groznica Zapadnog Nila).

Virus Zapadnog Nila jedan je od brojnih virusa roda Flavovirus, porodice Flavoviridae i spada i u raznoliku skupinu virusa pod nazivom "arbovirus". Za prijenos virusa Zapadnog Nila odgovoran je zaraženi komarac, najčešće iz roda Culex (premda je uzročnik pronađen i u komarcima iz roda Anopheles i Aedes). Komarci se inficiraju sa ovim virusom prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili nekih sisara (npr. konj koji poput čovjeka, predstavlja slučajnog domaćina u lancu infekcije). Bitno je napomenuti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, a nije moguć niti prijenos sa zaraženih ptica na čovjeka bez ugriza komarca.

Virus je otkriven 1937. godine u uzorku žene iz regije Zapadnog Nila u Ugandi. U epidemiji koja je bila u Izraelu 1957. godine među starijim pacijentima prepoznat je kao uzrok meningitisa (upala moždanih ovojnica) i encefalitisa (upala mozga) kod ljudi. Od tada bolest se proširila gotovo po čitavom svijetu, uključujući Afriku, Europu, Bliski Istok, srednju Aziju i SAD.