Schmidt pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda pohvalio Mostar

Nakon općih izbora 2. listopada prošle godine vlasti u BiH su pokazale pozitivan zamah u izvršnoj i zakonodavnoj grani vlasti. Sada su obje vlade, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, imenovane i funkcionalne, kazao je visoki predstavnik BiH Christian Schmidt u svom izvještaju, obuhvaćajući razdoblje od 16. listopada 2022. do 15. travnja 2023. godine, pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Nezadovoljstvo Rusije

Rusija, kao predsjedavajuća Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, na sastanku. Međutim, Rusija nije uspjela blokirati Schmidtovo obraćanje na sastanku, koje se održalo danas.

Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo osobno mišljenje.

U svom izvještaju, visoki predstavnik je kazao da potpuno provođenje Daytonskog sporazuma zahtijeva funkcionalnost vlade kao jedan od ključnih faktora. Proces stvaranja funkcionalne vlade Bosne i Hercegovine postigao je kritičnu točku kada je zemlja dobila status kandidata za pristupanje Europskoj uniji 15. prosinca prošle godine, što je dočekano s velikim odobravanjem stanovništva.

Pročitajte još

Šantić se vratio u svoju staru ulicu u Mostaru

Međutim, vlada u Federaciji Bosne i Hercegovine bila je paralizirana zbog zastoja u parlamentu. To je djelomično riješeno odlukama donesenim u listopadu i travnju. Ova odluka je dovela do olakšanja i poboljšanja u funkcioniranju vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ukupno gledano, sve ove pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini stvaraju poticajni zamah za uspješnu provedbu Daytonskog sporazuma. Funkcionalna vlada s jakim političkim i ekonomskim potencijalom ključna je za razvoj Bosne i Hercegovine i daljnje približavanje Europskoj uniji.

Oduke u skladu s Ustavom

''Krajnji cilj u provedbi Daytonskog sporazuma je stabilna i potpuno funkcionalna Federacija. Ustavni sud odlučio je da su moje odluke u potpunosti u skladu s ustavom'', kazao je Schmidt.

Jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma je Republika Srpska. Razvoji u ovoj entitetu pokazuju da je Milorad Dodik otvoreno zagovarao neovisnost i čak je javno govorio o tome kako bi RS mogla postati dio Srbije.

''Plan akcije za secesiju državne imovine osporava ovlasti Ustavnog suda i suspendira donošenje odluka na državnoj razini. Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokraciju u drugom'', kaže visoki predstavnik.

Po njegovim riječima, BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije. Potrebno je uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionirajući suradnju između oba entiteta kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema EU.

''Vlasti u entitetima ignoriraju obavezujuće odluke pokušavajući regulirati pitanja na svoj način. Primjer tome je zakon o nepokretnoj državnoj imovini kojeg sam suspendirao u veljači. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagirati jedinstvenim pristupom'',  rekao je Schmidt.

Podsjetio je da Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Također se zahvalio EUFOR-u koji je neophodan alat u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.

Pohvala za Mostar

Unatoč svim izazovima, ekonomski rast se nastavlja u Bosni i Hercegovini. Međutim, negiranje genocida i nedostatak procesuiranja ratnih zločinaca i dalje su veliki problemi. Pomirenje i priznavanje prošlosti su neophodni koraci za tranziciju iz poslijeratnog razdoblja u progresivno društvo.

''Drago mi je da je Mostar promijenio imena ulica koja su nosila imena pripadnika ustaškog režima i preimenovao ih u druga imena'', kazao je Schmidt.

Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca, Bosna i Hercegovina je najnaprednija u regiji, ali joj treba puna podrška međunarodne zajednice. Ratni zločinci moraju biti uneseni u nacionalne registre.

Raznolikost konstitutivnih naroda mora biti poštovana, ali mora se stvoriti prostor i za one koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda, posebno mladi koji u rekordnom broju napuštaju zemlju. Kada ih se pita za razloge, navode nepotizam i korupciju.

''Sudjelovanje žena u politici je vrlo nisko, ali od listopada je nešto veće i iznosi oko 20 posto. Pozivam političke lidere da pokrenu ustavne i zakonske reforme kako bi se uvela nova zakonodavstva protiv diskriminacije, u skladu s Aneksom 4 Daytonskog sporazuma'',  kazao je Schmidt.

Tijekom svog govora, također je istakao pitanje diskriminacije s kojom se suočavaju manjine, posebno romska zajednica u pogledu zaposlenja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

''Podsjetio sam sve da je reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH aktivno uključen u međureligijski dijalog, što je ključno za promicanje razumijevanja i tolerancije među različitim zajednicama. Moramo ispuniti obećanje koje smo dali BiH 1995. godine da se takva zločini više nikada neće dogoditi'', naveo je.

Također je naglasio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovara, te da unutar zemlje ne mogu postojati granice. Unatoč izazovima, ostajem optimističan u pogledu budućnosti BiH, posebno s mlađom generacijom koja se posvećuje izgradnji bolje budućnosti. Razumiju da napredak zemlje leži u njihovim rukama i njihova odlučnost može donijeti najbolji zamah ovoj zemlji. Moramo zajedno raditi, bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili političku pripadnost, kako bismo izgradili stabilnu, demokratsku i prosperitetnu BiH'', kazao je Schmidt.