Schmidt najavio oštre kazne za izborne prevare

"Odlučan sam da ispunim svoj mandat, a to su obnavljanje i zaštita funkcionalnosti države. Besmisleno blokiranje mora se okončati", jasan je bio visoki predstavnik u BiH u najnovijem intervjuu.

“Kao visoki predstavnik želim da 2. listopada građani Bosne i Hercegovine osjete da je moć u njihovim rukama. Dan izbora trebao bi biti vrhunac aktivne demokracije. Izbori pripadaju narodu, a ne političkim strankama. Građani su ti koji koriste svoje osnovno pravo i odlučuju tko će upravljati zemljom”, istaknuo je Christian Schmidt na početku svog teksta za Oslobođenje.

Ovaj ključni proces, podcrtao je, mora se odvijati neometano.

“Ovog ljeta sam usvojio mjere koje osiguravaju financiranje i transparentnost listopadskih izbora iz jednostavnog razloga: Vijeće ministara BiH nije postiglo dogovor o usvajanju državnog budžeta. Tek nakon moje odluke osigurano je održavanje izbora u planiranom terminu. Središnjem izbornom povjerenstvu je omogućeno da naruči i plati biračke listiće i osigura druge neophodne uvjete kako bi građani mogli glasati”, podsjetio je.

Stoga najavljuje oštre kazne za izborne prevare.

“Oni koji pokušavaju ometati održavanje slobodnih i poštenih izbora, ugrožavajući slobodu birača da glasaju za koga žele, momentalno će se suočiti s oštrim kaznama. Onima koji nastoje da na nezakonit način vrše utjecaj ili pritisak na birače i njihove obitelji poručujem: Izborne prevare i prisile nisu samo kaznene radnje nego se mogu smatrati i antidejtonskim djelovanjem koje se neće tolerirati”, poručio je Schmidt.

Dodaje kako razumije frustraciju i ogorčenje mnogih građana koji su nezadovoljni jer nema napretka.

“Kao visoki predstavnik moj mandat je da štitim i nadgledam provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji se često naziva Daytonskim sporazumom. To je jedinstven mirovni sporazum, jer se u njemu nalazi Ustav ove zemlje. Kao visoki predstavnik ne mogu mijenjati Daytonski sporazum ili mijenjati Ustav BiH. Ustav može mijenjati jedino Parlament Bosne i Hercegovine, koji biraju građani ove zemlje, i donijeti izmjene koje su u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Ove presude su donesene u predmetima Sejdić-Finci, Zornić kao i druge slične presude. Spreman sam pomoći onima koji pozivaju nadležne organe da osiguraju što hitniju provedbu ovih odluka. Žalosno je što građani BiH više od desetljeća čekaju na ove prijeko potrebne izmjene, koje su ključne za europske integracije. Moraju se poduzeti odlučne mjere kako bi se stalo u obranu ljudskih prava i međusobnog poštovanja. Tome ću doprinijeti u okviru nadležnosti koje imam”, podcrtao je.

Podsjeća i na to da predizborna kampanja traje već dva tjedna, a neki političari jedva da su se dotakli gore spomenutih pitanja.

“Lideri moraju građanima ponuditi jasan izlaz iz ove trenutne političke blokade. Što je najvažnije, moraju pokazati svoju demokratsku odgovornost za formiranje vlasti ili postati konstruktivna opozicija nakon prebrojavanja glasova početkom listopada. Od posljednjih općih izbora 2018. godine, Predsjedništvo i Vlada Federacije rade u “tehničkom mandatu” jer su političke stranke blokirale formiranje institucija”, podsjetio je.

Izjavio je kako blokiranje institucija služi samo uskim stranačkim interesima, na štetu građana, te najavljuje djelovanje.

“Institut vitalnog nacionalnog interesa zaslužuje poštovanje i čuva identitet građana kao dijela cjeline. On je previše ozbiljan da bi se zloupotrebljavao kao teren za političke igre. Sve to se ne može nastaviti nakon listopadskih izbora, a ja ću to pomno pratiti i ako bude potrebno blagovremeno djelovati”, obećao je.

Prijedlozi političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona

Schmidt podsjeća i na prijedloge političkih stranaka po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, koji su mu nešto ranije ovog mjeseca izloženi. Kaže, zahvalan je na njima – ali puno još treba uraditi.

“Naš zajednički cilj mora biti očuvanje ravnoteže između multietničnosti i identiteta onako kako ih predviđa Daytonski sporazum. Moramo izgraditi bolju situaciju, imajući u vidu društvo u ovoj zemlji kakvo je danas, jednu generaciju nakon katastrofe. To će dovesti do europskih standarda. BiH, kao država od nekoliko milijuna građana, trebala bi postati prepoznatljiv dio Europske unije, koja ima 450 milijuna građana”, rekao je.

Još jednom je podcrtao svoju poruku bh. političarima.

“Pojedini političari na svojim platformama nagađaju da li ću ukinuti blokade koje onemogućavaju funkcioniranje institucija države, entiteta, kantona i općina. Oni treba da znaju da ću, ukoliko bude potrebno, djelovati u okviru svog mandata”, naglasio je.