Schengen nije otežao ulazak iz BiH u Hrvatsku s pograničnim iskaznicama

Ulazak Hrvatske u prostor Schengena nije se odrazio na boravak u tome području i pogranični promet prema BiH, izvijestili su iz Granične policije BiH koja navodi kako se prelazak zajedničke državne granice u uvjetima pograničnog režima provodi u punom kapacitetu samo prema RH.

''Međutim, pristup schengenskom prostoru nema poseban utjecaj na graničnu kontrolu'', navodi se u njihovu komentaru.

Čak 20 prijelaza s RH

Objašnjavaju kako stanovnici pograničnih područja smiju, u skladu s pravilima pograničnog režima te ako ne postoji zabrana ili ograničenje predviđeno zakonodavstvom strana potpisnica sporazuma, prelaziti zajedničku državnu granicu pod uvjetom da predoče pograničnu propusnicu, dok istodobno nije propisano predočavanje drugih osobnih dokumenata.

To se odnosi samo za granične prijelaze ili prijelazna mjesta koja su upisana u pograničnu propusnicu. Prema istom izvoru, u skladu s međunarodnim sporazumima, određeno je 27 graničnih prijelaza za pogranični promet. Tri su skelska, i to preko Save odnosno Drine. Najviše je prijelaza s Republikom Hrvatskom, čak dvadeset, što je i očekivano s obzirom na to da se granica s tom državom proteže na 1000 kilometara.

To su, kako su objasnili, prijelazi Donji Svilaj - skelski, Kozarska Dubica, Plazikur, Zagrad, Hadžin Potok, Tržačka Raštela, Kaldrma, Vaganj, Vinica, Subašići, Vir, Čitluk, Drinovci, Drinovačko Brdo, Prolog, Gabela, Unka, Radež, Duži i Orahov Do. Istodobno, tek četiri takva prijelaza postoje prema Republici Srbiji, i to u mjestima Crnjelovo Donje - skelski, Janja - skelski, Carevo Polje i Mokronozi.

S Crnom Gorom na krajnjem jugoistoku zemlje su tri pogranična prijelaza u mjestima Krstac, Aranđelovo, Bituljica. Prema službenim podacima, tijekom prošle godine, odnosno od 1. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine, izdano je 935 pograničnih propusnica, dok je ukupan broj izdanih pograničnih propusnica od Granične policije BiH 15.913. Inače, pogranične propusnice vrlo su slične osobnim iskaznicama.

Propusnice

Na njima se, uz osobne podatke, nalazi i fotografija, ispisan datum rođenja, trajanja iskaznice, da je izdavač Granična policija, a na poleđini su podaci za koje područje vrijedi ta propusnica. Pograničnu propusnicu mogu dobiti osobe koje žive u pojasu uz granicu od pet kilometara jer se smatra kako bi mogle imati osobnih, obiteljskih i poslovnih razloga češće prelaziti granicu dviju zemalja.

Pogranična propusnica može se izdati samo stanovnicima pograničnog područja koji imaju boravište u pograničnom području najkraće jednu godinu do maksimalno pet godina. Te dozvole imaju iste sigurnosne značajke kao i boravišne dozvole.

Osoba na tome određenome području može maksimalno nakon prelaska granice živjeti do tri mjeseca, nakon čega mora napustiti državu. Prelazak državne granice pod uvjetima pograničnog režima dopušten je preko graničnih prijelaza otvorenih za pogranični i međunarodni promet nositeljima pogranične propusnice, i to samo preko graničnih prijelaza i prelaznih mjesta koji su upisani u pograničnu propusnicu.

Jednokratni prelazak

Iznimno, Granična policija BiH može izdati dozvolu za jednokratni prelazak zajedničke državne granice i osobama koje nisu iz pograničnog područja, a imaju važeću putnu ispravu i opravdan razlog za ulazak u BiH preko graničnog prijelaza za pogranični promet, s tim da njihov boravak ne može biti dulji od 48 sati unutar pograničnog područja BiH.

Nositelj takve dozvole dužan je vratiti se i prijeći granicu preko istog graničnog prijelaza.

Prema uputama iz Granične policije koja u BiH izdaje takve dokumente, nije potrebno fotografiranje jer se fotografija te osobe nalazi u sustavu za izdavanje osobnih iskaznica. No, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice podnositelj je dužan dati na uvid važeću putnu ispravu putovnicu ili pak osobnu iskaznicu.

Uz to, potrebno je da osoba dostavi dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redovitim prelaskom zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima, a to su najčešće posjedovni list, zemljišnoknjižni izvadak, potvrda o zaposlenju, potvrda o školovanju...

Uz to, potrebno je dokazati i boravište u pograničnom području druge države.