Saznajte što učenici i nastavnici misle o nasilju u školama
U Mostaru je održana Konferencija o rezultatima Programa prevencije nasilja u školama i primjeni Protokola za pristupanje u slučajevima nasilja u školama. Konferenciju je organiziralo Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a uz potporu Misije OSCE-a u BiH, a u njenom radu sudjeluju direktori i pedagozi škola, predstavnici lokalne zajednice, predstavnici policije, te centara za socijalni rad.
''Evidentno je da postoje razni oblici nasilja kako učenika, roditelja, međutim činjenica je da smo zaključili kroz razna istraživanja koje je naše Ministarstvo u suradnji s našim školama provelo, došlo do zaključaka da mi ipak ne možemo sami. Da je to jedan zahtjevan projekt u koji se moraju uključiti i ostali segmenti društva, odnosno, prvenstvo Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo unutarnjih poslova pa smo potpisali Protokol, da taj zadatak bude što potpuniji i da svi onoliko koliko možemo utječemo na smanjenje nasilja'', rekao je ovom prilikom Zlatko Hadžiomerović ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a.
Potporu ovom projektu dao je i ministar Mario Šuleta, ispred Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a koji je rekao kako je policija aktivno uključena, te kako se radi na tome da sva djeca budu zaštićena u školskim ustanovama.
''Aktivnim učešćem sviju nas pod pokroviteljstvom OSCE-a uveli smo pozornu patrolnu djelatnost, to vam je policijski izraz, znači da je za svaku školu zadužena određena osoba, koja bi trebala obaviti razgovore s ravnateljima da mu ukaže na određene stvari. Teško je vrijeme, cijela situacija u društvu, a ona se najbolje oslikava na djeci'', rekao je Šulenta.
Sažeti rezultati istraživanja o inkluzivnosti u osnovnim i srednjim školama
U istraživanju su sudjelovale 32 osnovne i 21 srednja škola s područja HNŽ. Pri analizi rezultata istraživanja u osnovnim i srednjim školama podatci su dobiveni anketiranjem učenika, roditelja, nastavnika, profesora, pedagoga i ravnatelja osnovnih i srednjih škola s područja HNŽ-a.
Tvrdnje su se odnosile na mogućnost prisutnosti nasilja u osnovnim i srednjim školama, a istraživanjem se nastojalo doći do odgovora o atmosferi u osnovnim i srednjim školama kroz izjašnjavanje o tvrdnjama kao što su: učenici se osjećaju ugodno u školi, nastavnici oslovljavaju sve učenike njihovim imenima, novim učenicima se pomaže da se uklope u novu sredinu, učenici su uključeni u postavljanje pravila u školi i slično, itd.
Podaci prikupljeni u osnovnim školama su nešto povoljniji i pokazuju pozitivniju atmosferu u školi kao između nastavnika i učenika. Tako na tvrdnju: Svi učenici znaju kome se treba obratiti u školi za pomoć ako su doživjeli neki oblik nasilja, čak 73,01% učenika odgovorilo je da se potpuno slaže ili djelomično s navedenom tvrdnjom što je ohrabrujući podatak.
Istraživanje provedeno u srednjim školama ima nešto ambivalentnije podatke i ostavlja dosta prostora za poboljšavanje inkluzivnosti i općenito kreiranje pozitivnije atmosfere u školama.
Tako se primjerice u školi ugodno osjeća tek 32,72% srednjoškolaca u usporedbi sa 51,33% ispitanika osnovnih škola koje se slažu sa istom tvrdnjom.
Zabrinjava podatak da se samo 22,88% od ukupnog broja ispitanika u srednjim školama slaže s tvrdnjom Da učenici zajednički i ravnopravno s nastavnicima odlučuju o važnim pitanjima školskoga života dok je taj postotak u osnovnim školama znatno veći i iznosi 39,37% .
Donekle je problematičan i nalaz po kojem 30,22% ispitanika smatra da učenici ne pomažu nastavnicima pri smirivanju učenika nemirnog ponašanja. Istovjetno pitanje u osnovnim školama je ipak malo više ohrabrujuće jer se 35,93% ispitanika potpuno slaže s tvrdnjom da učenici pomažu nastavnicima/cama u smirivanju nemirnog ponašanja učenika u osnovnim školama. Ipak i tamo se 26,65% ispitanika/ca se ne slaže s ovom tvrdnjom.
O nedovoljnoj inkluzivnosti u srednjim školama možda najzornije svjedoči podatak po kojem se čak 44,14% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da su učenici su uključeni u postavljanje pravila u školi. S istom tvrdnjom se ne slaže i 29,58% ispitanika u osnovnim školama.
Veliki broj ispitanih učenika znaju kome se treba obratiti u školi za pomoć ako su doživjeli neki oblik nasilja. Ipak preko 17% ispitanih učenika ne znaju kome bi se trebali obratiti za pomoć. Istraživanje je pokazalo da se predstavnici različitih institucija, kao što je policija, dom zdravlja, centar za socijalni rad i humanitarne organizacije, uključuju u aktivnosti u školi, ali da nisu dovoljno zastupljeni i uključeni, te da bi suradnja s ovim institucijama ipak mogla biti bolja.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
