Sarajevo će uskoro znati što udišu Mostarci

''Kvaliteta zraka u Mostaru je relativno dobra s nešto povišenim koncentracijama ozona ljeti, koje nisu prekoračile vrijednosti definirane zakonom. Zrak u Mostaru nije ništa više zagađen nego u bilo kojem drugom gradu'', rekao je za Bljesak.info Tomislav Kraljević, asistent na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Kraljevićse bavi mjerenjem kvalitete zraka u Mostaru pratateći rad jedine automatske stanice za praćenje kvaliteta zraka na području Mostara koja je smještena na spomenutom fakultetu.

U Mostaru onečešćenja zbog grijanja i prometa

Na kvalitetu zraka najviše utječu dimni plinovi koji su produkt izgaranja, a njihov sastav uglavnom čine: dušik (N2), vodena para (H2O), kisik (O2) i ugljikov dioksid (CO2). Ovi se plinovi ne smatraju štetnima i nadzor njihove emisije nije reguliran (osim za CO2 Kyoto protokolom). Pored ovih plinova u procesu izgaranja nastaju i određeni plinovi koji se smatraju štetnim. Najčešći štetni plinovi (sastojci) u sastavu dimnih plinova: ugljikov monoksid (CO), dušikovi oksidi (NO i NO2), sumporov dioksid (SO2), ugljikovodici (CxHy), čestice (leteća čađa i dr.).

''U Mostaru tijekom zime najviše koncentracije su zabilježene za sljedeće štetne tvari PM10, NO2 i NO, što je posljedica  onečišćenja zraka iz dva izvora, veće gustoće prometa i grijanja. Visoke koncentracije PM10 tijekom ljeta su posljedica nedostatka padalina i povremenih lokalnih požara. Niže koncentracije ozona su zabilježene zimi, a visoke koncentracije ljeti'', rekao je Kraljević.

Kraljević je rekao kako je zbog lokalnih požara u kolovozu 2012. godine prekoračena granična vrijednost za dnevno uzorkovanje lebdećih čestica šest puta, te je zbog toga je prosječna mjesečna vrijednost koncentracije lebdećih čestica bila nešto veća (33,13 μg/m3).

Unatoč tome što je u Mostaru zabilježeno prekoračenje vrijednosti, one su u okviru zakonski dozvoljenih vrijednosti.

Analiza uzorka zraka koje izmjeri automatska stanica za praćenje kvalitete zraka na području Mostara se vrši automatski, pojedini uređaji kontinuirano bilježe i pohranjuju (arhiviraju) prikupljene podatke. Rezultati mjerenja se prikazuju tablično i grafički kao tjedna mjesečna i godišnja izvješća.

Čekanje suradnje 

Unatoč tome, što je ovo jedina stanica za praćenje kvalitete zraka u Mostaru, pa i u Hercegovini, podaci koje očita se ne razmijenjuju s Federalnim hidrometerološkim zavodom, iako su i PMF na kojem se stanica nalazi i FHMZ zainteresirani za suradnju.

''Federalni hidrometeorološki zavod još uvijek nema podatke s mostarske stanice iako smo u više navrata pokušavali doći do njih. Nadam se da će u skorije vrijeme biti ostvarena suradnja i da će podaci sa te stanice biti dostupni kako za nas tako i za javnost'', rekao je za Bljesak.info Enis Krečinić iz FHMZ-a.
 
Kraljević sa PMF-a je rekao kako su nema prepreke za uspostavom suradnje, ako Zavod iskaže interes.

''Od strane Fakulteta ispunjeni su svi tehnički preduvjeti i preuzimanje podataka od strane FHMZ se može realizirati odmah. Suradnja s FHMZ, kao nacionalnim referentnim centrom je zakonska obveza i nema nikakvih prepreka za uspostavom suradnje. Ukoliko FHMZ iskaže interes suradnja nije u pitanju'', rekao je Kraljević.

Način rada Automatske stanice za praćenje kvalitete zraka

Automatska stanica za praćenje kvalitete zraka na području Mostara počela je s radom u listopadu 2010. godine i mjeri trenutne koncentracije pet kemijskih parametara zagađenosti zraka dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ukupni dušikovi oksidi (NOx), ozon (O3) i lebdeće čestice PM10, uz to mjeri i meteorološke parametre (temperaturu, vlažnost zraka, sunčevo zračenje, atmosferski tlak i brzinu i smjer vjetra).

APNA-370 (Ambient NOx Monitor) kontinuirano prati koncentracije NOx, NO2, NO u atmosferi koristeći načelo dvostrukog poprečnog protočnog modularnog kemiluminiscencijskog detektora (Dual Cross Flow Modulation Type Chemiluminescence Principle) i referencijalnu metodu proračuna. Zbog svojih minimalnih zahtjeva održavanja i sposobnosti kontinuiranog nadziranja i trenutne analize plinova u njihovom nepromijenjenu stanju, je najbolja metoda za praćenje atmosferskog onečišćenja.

APOA-370 (Ambient Ozone Monitor) kontinuirano prati koncentracije ozona u atmosferi koristeći metodu dvostruke poprečne protočne modulirane apsorpcije ultra-ljubičastog zračenja. APOA-370 koristi neovisan, unutarnji uređaj koji primjenjuje metodu suhog uzorkovanja kako bi se postigla najviša razina osjetljivosti i točnosti. Zbog svojih minimalnih zahtjeva održavanja i sposobnosti kontinuiranog nadziranja i trenutne analize plinova u njihovom nepromijenjenu stanju, je najbolja metoda za praćenje atmosferskog onečišćenja.

Uređaj (F701-20 Dust Monitor) kontinuirano mjeri i bilježi koncentraciju prašine u zraku. Koristi se u sustavima za kontrolu okoliša (Enviromental Monitoring Systems) za kontrolu zagađivanja zraka. Uređaj sadrži potpuno automatski sustav za ekstrakciju uzorka plina.