"Sve druge zemlje regije napreduju u procesu euroatlanskih integracija, samo BiH zaostaje. Taj zastoj je za žaljenje, jer tu najviše trpe građani", kazao je danas u Sarajevu specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU Peter Sorensen, govoreći na 14. međuparlamentarnom sastanku BiH i izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Europe.
Sorensen je, obraćajući se sudioicima sastanka, istaknuo da je BiH zabilježila određene pomake na početku godine, kao što je usvajanje Zakona o popisu stanovništva, naglasivši da je kasnije izgubljen politički konsenzus. Pohvalio je zemlje regije u procesu EU integracija, ocijenivši da se to ne može reći za BiH.
"Rokovi nisu ispoštovani. Mapa puta od lipnja prošle godine ostaje na snazi. Da bi proces napretka ka EU napredovao potrebne su funkcionalne institucije.
Europska unija će nastaviti podržavati BiH na tom putu, ali politički predstavnici ove zemlje moraju odigrati svoju ulogu tako što će program EU staviti u srce političkih procesa. Na njima je koliko će se brzo vrata EU otvoriti za BiH", kazao je on.
Sorensen je također podsjetio da je EU nedavno usvojila Paket proširenja 2012., koji ima nekoliko ključnih horizontalnih izazova, kao što su vladavina zakona, zajedno s reformom javne uprave, regionalna suradnja i pomirenje u zemljama zapadnog Balkana, te ekonomska i financijska stabilnost.
Sudionicima skupa obratio se i predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Eduard Kukan, uputivši apel liderima BiH da preuzmu odgovornost i snažno se angažiraju u procesu europskih integracija.
"Dijelimo viziju da BiH treba postati dio EU i to je jedina stvarna prilika za BiH. Nužno je pojačati funkcioniranje države na svim razinama. Brinemo se za nedostatak političke volje za ipunjavanje Mape puta, što najviše pogađa građane BiH", istaknuo je on.
Naglasio je da će pristupanje Hrvatske EU dovesti do značajnije promjene odnosa EU s tom zemljom, posebno kad je riječ o trgovinskim odnosima. Podvukao je da će granice BiH od iduće godine predstavljati granice s EU, te da to treba biti poticaj za snažnije pristupanje provedbi reformi.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije PSBiH Halid Genjac pred početak sastanka je naglasio da će na susretu biti govora o stanju procesa integriranja BiH u EU, uz analizu svega što je urađeno, te gdje postoji zastoj.
Također, u fokusu će biti i određena specifična pitanja, kao što su implikacije pristupanja Hrvatske EU na BiH, socioekonomska pitanja u BiH i njenim entitetima, stanje stranih ulaganja u oblasti turizma, provedba presude Sejdić-Finci, te druga pitanja.
"Ipak se imamo čime pohvaliti - rokovi koji su na briselskoj agendi ovih su dana na isteku i bilo je prilično dramatično stanje. Međutim, Vijeće ministara BiH je danas usvojilo odluku o principima rada tima za izradu mehanizama koordinacije, što je značajna odluka, kao i upitnik za dva poglavlja - javnih nabavki i oblasti ekologije.
Značaj tih upitnika je veliki, jer pokazuje spremnost institucija BiH da se traže rješenja. Usvojen je i takozvani higijenski paket, koji je značajan za osposobljavanje našeg izvoza na europsko tržište", ocijenio je Genjac.
Međuparlamentarni sastanak bit će nastavljen i u sutra u Sarajevu drugom radnom sesijom.