Samo 5 posto žena prijavi nasilje

Više od stotinu sudionika, predstavnika organizacija civilnog društva, ministarstava, pravosuđa, policijskih agencija, centara za socijalni rad, akademske zajednice, stručnjaka, aktivista iz svih krajeva Bosne i Hercegovine prisustvovalo je skupu "Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH" u organizaciji udruženja JaBiHEU i Dignitet, u okviru istoimenog projekta kojeg financira Europska unija.

''Žene doživljavaju nasilje svugdje i nigdje nisu sigurne, čak ni u svojim domovima. Nasilje se dešava na poslu, u školi, na fakultetu. Žene su sve češće žrtve nasilja na internetu. Posebno je zabrinjavajuća banalizacija seksističkog govora mržnje ne samo na internetu nego i u javnom diskursu. Nulti nivo tolerancije na nasilje nad ženama je neophodan. Svaka treća žena u BiH je bila žrtva nasilja u nekom momentu svog života, a samo mali broj oko 5 posto prijavi nasilje'' - navela program menadžerica Delegacije Europske unije u BiH Ajša Adrović – Bešlagić.

Jedinstven sustav prikupljanja podataka

Predstavnice udruženja JaBiHEU i Dignitet, Lara Sutović i Edisa Demić istaknule su veliku zainteresiranost, razumijevanje i podršku projektu organizacija koje se bave pravima žena, institucija i međunarodnih organizacija, dok je direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović - Hadžiabdić podsjetila na obaveze potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe među kojima je i BiH.

Pročitajte još

U Bosni i Hercegovini u posljednje dvije godine 20 žrtava femicida

Predstavljena studija Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH, identifikovala je jednu od ključnih prepreka za adekvatan rad na prevenciji femicida, a to je prikupljanje relevantnih, rodno razvrstanih podataka. Kreiranje politika utemeljenih na dokazima, na sistemskom i primjerenom prikupljanju podataka, ključna je komponenta za učinkovitu prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Da bi predstavljali osnov za koordinaciju i kreiranje politika, podaci moraju biti solidni, reprezentativni i uporedivi. Prikupljanje podataka je potrebno i za žrtvu, počinitelja, vrstu nasilja, odnose između počinitelja i žrtve, geografski položaj i relevantne faktore kao što je invaliditet. Jedinstven sustav prikupljanja podataka u BiH još ne postoji.

''Pored toga, studija je skromni akademski doprinos ovoj problematici u kojoj su po prvi put obznanjeni empirijski rezultati istraživanja koji u fokus stavljaju femicid kao namjerno ubistvo žene, ali i ponuđen pregled komparativnih rješenja u vezi s njegovim inkriminiranjem u krivičnim zakonima. Poseban segment studije odnosi se na ponuđena rješenja vezana za evidentiranje i praćenje fenomenologije femicida u cilju njegove uspješne prevencije'' - istaknuo je jedan od autora studije dr. Denis Pajić.

Mjere i radnje u kratkoročnom periodu

Tijekom diskusije o institucionalnom odgovoru na femicid i nasilje nad ženama istaknuta je uloga Akcionog plana za provedbu GREVIO preporuka i Preporuka Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe u kojem bi trebali uzeti učešće sva resorna ministarstva i institucije ali i drugi subjekti zaštite i prevencije kao što su nevladine organizacije, akademska zajednica i mediji.

Pročitajte još

Predsjednica Suda u Gradačcu objasnila zašto Sud nije izrekao zaštitnu mjeru ubijenoj Nizami

''U Planu su jasno pobrojane mjere i radnje koje je potrebno poduzeti u kratkoročnom periodu, odnosno hitno, ali i dugoročno na daljem razvoju sustava prevencije, zaštite i podrške žrtvama, efikasnom procesuiranju počinitelja i koordiniranoj politici u ovoj oblasti'' - naveo je tijekom diskusije Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH a sličnog je mišljenja bio i doc.dr. Sandi Dizdarević koji je istaknuo da posjećenost konferencije kao i odaziv državnih institucija jasno ukazuje na volju, potrebu i želju da kroz multidisciplinaran pristup priđe sprečavanju i suzbijanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Uloga institucija važna je ne samo u suočavanju sa posljedicama nego i u prevenciji nasilja nad ženama, na šta je ukazala Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka. Prema Ivić, žene se suočavaju sa velikim izazovima u ostvarivanju svojih prava kada prijave nasilje i kada uđu u sistem podrške ali je i istakla da se u posljednje vrijeme dosta uradilo da se Krivični zakon u RS uskladi sa odredbama Istanbulske konvencije.

Tijekom skupa posebno je istaknuta uloga medija ne samo u informiranju i edukaciji građana, već i općenito u tretmanu femicida i rodno zasnovanog nasilja u javnom diskursu, priopćeno je iz Udruženja JaBiHEU.