SAD deklasificirale tajne dokumente o bivšoj Jugoslaviji iz 1991. i 1992. godine

Referendum u BiH bi mogao pojačati tenzije između tri zajednice koje još nisu odlučile jesu li spremne na suživot u državi koja bi bila neovisna, navedeno je u tajnom memorandumu koji je američki veleposlanik u EU Thomas Niels uputio američkom državnom tajniku Jamesu Bakeru 26. veljače 1992. godine. To je tek jedan od mnoštva dokumenata koje je nedavno deklasificirao State department, a koji se mahom odnose na događaje u bivšoj Jugoslaviji iz drugog dijela 1991. godine i tijekom 1992. godine, mada ima dokumenata i iz kasnijeg razdoblja.

Veleposlanik Niles je Bakeru iznio pet mogućih opcija za priznanje postjugoslovenskih država, a najveća dilema je bila kako postupiti u vezi s BiH u svjetlu najavljenog referenduma od 1. ožujka 1992. godine, te u vezi sa Makedonijom, s obzirom na to da je Grčka blokirala priznanje zbog njenog imena. Ukoliko bi Amerika, kako je rekao, priznala samo Sloveniju i Hrvatsku, to bi moglo ohrabriti Srbe i Hrvate u BiH da sa Srbijom i Hrvatskom podijele BiH.

"To bi neizbježno dovelo do nasilja između tri etničke zajednice", rekao je. Druga opcija bi uključivala samo najavu namjere priznanja BiH i Makedonije, koja bi, kako on smatra, izbjegla rizik da Amerika bude odgovorna za izbijanje nasilja u BiH.

"Međutim, u toj opciji bi nam bilo teško objasniti zašto ne priznamo te zemlje na osnovu njihovih vlastitih zasluga i zašto ih izlažemo opasnosti od političkih pritisaka od strane radikalnih elemenata. Predsjednici Gligorov i Izetbegović, dva najrazumnija aktera u jugoslovenskoj krizi, su nas upozorili da bi bili destabilizirani ako SAD priznaju druge republike, a ne njih", rekao je on.

Treća opcija, koju je on na kraju i preporučio Bakeru, je istovremeno priznanje Slovenije, Hrvatske i BiH, što bi, kako je ocijenio, pojačalo stabilnost BiH u svjetlu mogućeg izbijanja nasilja u zemlji.

"Bilo bi moguće ohrabriti Europsku zajednicu da idemo zajedno u tu opciju, čime bismo maksimalno pritisnuli Hrvatsku i Srbiju i elemente koji žele podjelu u BiH", napisao je on.

Iako je preporučio opciju broj tri, Niles je smatrao da je najbolja opcija četiri - u kojoj bi uz ove tri bila priznata i Makedonija, smatrajući da bi to imalo stabilizirajući element u cijeloj Jugoslaviji.

"Ali priznanje Makedonije prije EZ izazvalo bi žestoku reakciju Grčke i vjerojatno i grčkih Amerikanaca. Moguć bi bio i pad Micotakisove vlade. Zato smatram da iz perspektive grčko-američkih odnosa mi ne bi trebali priznati Makedoniju prije nego što to učini EZ", napisao je on. U preporučivanju opcije tri Niles je rekao da bi u toj situaciji mogli održati pritisak prema Srbiji i Crnoj Gori, koje žele da budu prihvaćene kao nasljednice bivše Jugoslavije.

"Ako referendum u BiH ne pokaže jasan rezultat, ili ako se sigurnosna situacija pogorša do mjere da naša najava priznanja BiH ne bude primjerena, vratili bismo se na opciju broj dva", zaključio je on. SAD su priznale Sloveniju, Hrvatsku i BiH 7. travnja 1992. godine, dok su Makedoniju priznale u studenom 1994.