''S ustavnim uređenjem kakvo ima BiH propala bi i Njemačka''

Europska unija je jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu, ali BiH ne može imati budućnosti ako se ne promijeni ustavno uređenje, posebno pravo na veto.

Ovu ocjenu iznio je profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Ešref Kenan Rašidagić, koji je bio jedan od panelista na radionici "EU i upravljanje konfliktom u BiH, na Balkanu i šire", koju je danas u Sarajevu organizirao projekt Kultura upravljanja i rješenje konfikata u Europi i Indiji (CORE), koji financira Ecropska unija.

Prof. Rašidagić je kritizirao niz postupaka Europske unije u rješavanju konflikata, ne samo u BiH već i drugdje.

Naprimjer, kazao je da je u slučaju Cipra turska strana prihvatila mirovni plan Ujedinjenih naroda, ali je grčki dio, koji je odbio taj plan, primljen u Europsku uniju čime je EU u osnovi "cementirala podjelu otoka".

Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u BiH, kazao je da je "pozitivan uticaj" to što je "mnogo ljudi dobilo dosta novca", ali u zemlji neće biti nevladinog sektora čim tog novca nestane.

Osim što su ove nevladine organizacije viđene kao "strani agenti", pojavile su se "nevladine organizacije" koje osnivaju političke stranke da bi izražavale stavove koje se one ne ustručuju javno reći.

U međuvremenu je visoki predstavnik postao "potpuno beznačajan" i nitko ne stoji iza njega, kaže prof. Rašidagić.

Tvrdi da Europska unija, koja je stala iza institucije visokog predstavnika nakon smanjenja uloge Sjedinjenih Država, nema "štap", a problem je korištenja "mrkve" u zemlji kao što je BiH, koju čine tri etnička rezervata.

Zahvaljujući Daytonskom sporazumu koji im je dao bezuvjetno pravo veta, politički lideri su "postali vlasnici naših sudbina i nemaju nikakav interes za EU".

''Političari nisu ludi. Vidjeli su šta se dogodilo u Hrvatskoj s premijerom Ivom Sanaderom i zato nemaju nikakav interes za normalizaciju, a mi nemamo sredstava da ih primoramo", kazao je Rašidagić.

Štoviše, naglasio je, sam ustav sprječava političare da postignu kompromis o bilo čemu i s takvim ustavom "propala bi i Njemačka".

Direktorica Europskog istraživačkog centra Tia Memišević ukazala je da prioritet u BiH u posljednjih sedam godina nije bila demokratizacija, nego stabilnost, te BiH zbog toga praktično i nije u procesu priključenja Europskoj uniji.

Kompleksno državno uređenje BiH odgovara političkim strankama, koje imaju potpunu kontrolu nad političkim procesima i nemaju stvarnih interesa za europske integracije.

Pritom na nevladine organizacije gledaju više kao na one koje prave nerede, a ne na partnere.

Memišević je, također, ukazala da postoji opasnost da se nizom zakonskih izmjena na državnoj razini (izborni zakon, pristup informacijama, sukob interesa) ponište reforme u koje je puno uložila i Europska unija.

Pritom se ne čini nikakav ozbiljan napor da se ti pokušaji zaustave, osim dijela nevladinih organizacije koje pritom nemaju nikakvu pomoć EU.

Ako se ove izmjene usvoje, kaže Memišević, "politička klasa ostvarit će potpunu kontrolu nad političkim procesom".