S kojim problemima se moraju boriti obitelji u Mostaru?

Tempo života, promjena sustava životnih vrijednosti, ovisnost, nasilje, samo su neki od problema s kojima se moraju nositi obitelji u Mostar. Neke obitelji se sa jako teškim problemima nose dobro, iako jedva 'krpe kraj sa krajem', te se međusobno podržavaju i žive skladno, dok postoje obitelji koje imaju sve preduvjete za dobar život, ali u kojima najmanji problem u kući naruši obiteljsku idilu.

Iskustva Obiteljskog savjetovališta koje djeluje pri Caritasu, kaže Mirjana Vlaho, voditeljica Centra za djecu, mlade i obitelj SPES, svjedoče o različitim destruktivnim pojavama unutar braka i obitelji.

''Ovisnosti o kocki, alkoholu ili drogama su postali uobičajena društvena pojava, a negativne posljedice ne osjeća samo konzument, nego pati cijela obitelj. Nasilje u obitelji je također čest problem i susrećemo se s njim svakodnevno u radu sigurne kuće „Mirjam“, no ono se rijetko percipira kao takvo ako nije fizičko, a ustvari je ono verbalno i emocionalno daleko prisutnije a jednako razorno za obiteljske odnose. U bračnim sukobima se pritom zanemaruju djeca ili se njima manipulira kao sredstvom ucjene. Bolest ili gubitak člana obitelji može jednu obitelj međusobno još više povezati, ali i udaljiti, pa i s tim u vezi može doći do poremećenih odnosa i urušavanja obiteljskog sustava'', rekla je Vlaho za Bljesak.info.

Vlaho je navela kao probleme još i anksiozno depresivne poremećaje i panične napade kao reakciju na društvene krize, tempo života i gubitak vrijednosti. Upozorila je kako su brojni i raznovrsni problemi s kojima se obitelji suočavaju, te kako ''rijeko dolaze sami a češće u „paketu“ s drugima''.

Financijska situacija u obitelji, također, često zna narušiti odnose, te se srećemo sa pojavama agresije u obitelji, dugovima, ali i razvodima.

''Dugotrajna nezaposlenost svakako pojačava frustracije, pa onda nerijetko rezultira ili agresijom ili depresijom koja vodi u neku od ovisnosti. Nedostatak novca ne mora biti uzrokom poremećenih obiteljskih odnosa sam po sebi. Problemi nastaju kada ljudi ne žive u skladu sa svojim mogućnostima, zapadaju u dugove iz kojih se ne mogu sami iščupati, pa onda uvlače širu obitelj i agoniji nikad kraja. Nažalost, ona narodna „siromaštvo na vrata, ljubav kroz prozor“ pogađa mnoge mlade bračne parove koji zasnuju obitelj s nerealnim egzistencijalnim očekivanjima a onda brzo zaborave na prisegu „u dobru i zlu“. Otud i sve veći broj razvoda. Neprirodna je, ali kod nas česta situacija da stari roditelji izdržavaju svoju nezaposlenu odraslu djecu i njihovu djecu. Naravno da se u takvim uvjetima nitko ne osjeća dobro'', upozorila je Vlaho.

Vlaho je kazala kako postoje obiteljima gdje se sve vrti oko novca, te kako je ono sredstvo moći i upravljanja tuđim životima, što također nije recept za sretnu obitelj. Upozorava kako novac ne može nadomjestiti ljubav i vrijeme.

Iako se obitelji moraju nositi s raznim, nerijetko teškim problemima, postoje mnoge udruge i savjetovališta u gradu Mostaru kojima se obitelji mogu obratiti za stručnu pomoć, no rijetki to čine, najčešće zbog straha od etiketiranja. Prema riječima voditeljice Centra za djecu, mlade i obitelj SPES stručnu pomoć obitelji najčešće zatraže onda kada više nemaju kud, što naravno nije dobro, jer vrijeme neriješene probleme ne liječi, nego produbljuje.

''Uglavnom stručnu pomoć traže oni članovi obitelji koji nisu prouzročili problem, dok onaj član koji je ovisan, nasilan ili na bilo koji način problematičan uglavnom nije spreman na suradnju sa stručnjacima, jer on sebe ionako ne doživljava takvim, uvijek je kriv netko drugi.

Premda se u posljednje vrijeme u tom smislu stvari mijenjaju nabolje, još uvijek postoji i dosta straha od stigmatizacije tj. etiketiranja: što ako netko sazna da u obitelji postoji problem; pri čemu ljudi nisu svjesni da samo oni ne znaju da svi oko njih ionako već sve znaju, a puno bi pomoglo kada bi ljudi shvatili da nije važno što drugi misle, nego ono što je najbolje za njihovu obitelj'', rekla je Vlaho za Bljesak.info.

Voditeljicu Centra za djecu, mlade i obitelj smo upitali na koji način se mogu poboljšati odnosi u obiteljima, na što je Vlaho odgovorila:''Možda se čini staromodnim, ali dijelim mišljenje starice koja je rekla da je tajna njezina dugovječnog braka u tome što se u njezino vrijeme stvari nisu bacale čim bi se pokvarile, nego bi se najprije popravljale. Danas bi mnogi i u braku i u obitelji primjenjivali poslovnu „walmart“ filozofiju: ako te kupljena stvar ne čini sretnim, možeš je zamijeniti za novu. A s obitelji ne ide tako. Makar ne bi trebalo.

Stoga valja raditi na sebi i na odnosima s drugima u obitelji. Kada je teško ili nemoguće razgovarati, mogu pomoći stručne osobe. A još je bolje preventivno djelovati, aktivno ne reaktivno.

Kada bismo u pripravu za brak uložili samo onoliko vremena i truda koliko se ulaže u pripremu svadbene proslave, kada bismo u pripravu za roditeljstvo uložili makar onoliko vremena koliko se potroši na nabavku dječje opreme, kada bismo djeci manje kupovali, a više se s njima igrali i zajedno smijali, kada bismo manje gledali u ekran, a više se gledali međusobno, kada bismo o svemu otvoreno razgovarali umjesto što probleme guramo pod tepih, kada bismo se nakon svađe znali miriti i ne dopustiti da „sunce zađe nad našom srdžbom“, kada bismo manje osuđivali i kritizirali, a više opraštali, kada bismo bili zahvalni Bogu za život i obitelj – bilo bi puno više sretnih ljudi i sretnih obitelji''.