Rudić: U BiH nije podnesena ni jedna tužba, te nema ni jedne presude za govor mržnje

Generalna tajnica Udruženja "BH novinari" Borka Rudić izrazila je žaljenje zbog inertnog odnosa pravosudnih institucija u BiH kada je u pitanju procesuiranje sveprisutnijeg govora mržnje u medijima, jer bez krivične sankcije neće biti kvalitetnijeg suzbijanja takvog govora iako na njega neprestano upozoravaju organizacije civilnog društva i medijske institucije.

Borka Rudić je u razgovoru za Agenciju FENA o ovoj temi kazala da "BH novinari" uz podršku Vijeća Europe rade monitoring medija u periodu od 1. kolovoza do 31. prosinca o korištenju jezika mržnje u medijima neposredno prije početka izborne kampanje, poslije kampanje i u nekom mirnijem periodu do kraja godine.

Fokus monitoringa je utvrđivanje situacija u kojima se pojavljuje jezik mržnje da li je to kroz novinarske tekstove odnosno da li su izvori mržnje sami novinari i mediji ili se radi o prenošenju izjava koje u sebi imaju elemente jezika mržnje, huškanja ili uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi.

"Problem je i što se u javnosti vrlo često pojavljuje jezik mržnje čiji su autori javne osobe, ne samo političari nego i osobe iz kulturnog i javnog života, sportskih organizacija. Oni se često pojavljuju kao autori jezika mržnje i širenja netrpeljivosti prema drugačijem i drugom", ističe Rudić.

U okviru projekta Vijeća Europe kojeg zajednički implementiraju Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za tisak te "BH novinarima“ i druge medijske institucije u BiH, pokušat će se naći način da se govor mržnje sankcionira na adekvatan način.

"To bi značilo procesuiranje žalbi na medije koji koriste govor mržnje kroz žalbe RAK-u i Vijeću za tisak, a drugi nivo bio bi podnošenje krivičnih prijava, jer širenje govora mržnje i uvreda na nacionalnoj osnovi su krivična djela u BiH i naša tužiteljstva i pravosuđa bi trebali ozbiljnije da rade na tim pitanjima", naglašava Rudić.

Prema njenim saznanjima ni jedna tužba, kada je riječ o govoru mržnje, nije procesuirana u BiH te stoga nema ni jedne presude za govor mržnje koji je intenzivnije, kaže Rudić, nakon izbora 2006. godine prisutan u BiH, budući da je u periodu neposredno poslije rata suzbijen govor mržnje i u medijima i javnom prostoru.

U okviru ovog monitoringa bit će analizirana i bh. pravna legislativa i da li zakonski okvir u BiH ostavlja dovoljno prostora za učinkovitu reakciju tužiteljstva i ostalih pravosudnih institucija u procesuiranju govora mržnje.

"Neki pravni eksperti smatraju da nije dovoljno precizno definirano krivično djelo govora mržnje u bh. zakonodavstvu i kroz ovaj projekt u narednom periodu ćemo se zajedno s kompetentnim ekspertima baviti unapređenjem tog sustava", najavljuje Rudić.

Podsjeća i da bi tužiteljstva po službenoj dužnosti morala pokretati postupke odnosno istrage te na bazi tih istraga adekvatno procesuirati slučajeve govora mržnje.

"Ne znam ni za jedan takav slučaj, a konkretno "BH novinari" su čekali dvije i pol godine da tužiteljstva na različitim nivoima procijene jedan slučaj i kažu kako u tom slučaju nema elemenata govora mržnje ili bilo kakvog drugog oblika krivičnog djela", navodi za primjer Rudić, dodajući da je Udruženje na takvu odluku podnijelo žalbu.