Romneyeva kampanja u dugu 11 milijuna dolara

Predsjednička kampanja republikanskog kandidata Mitta Romneya u dugu je 11 milijuna dolara, iako je samo u kolovozu za nju podignut kredit od 20 milijuna dolara, javlja Washington Post citirajući jednog od voditelja kampanje.

Iako je Romneyeva kampanja prikupila stotine milijuna dolara sredstava namijenjene za glavne izbore, njegov tim nije mogao legalno preliti ta sredstva dok nije bio i službeno nominiran za republikanskog predsjedničkog kandidata na republikanskoj konvenciji.

Tijekom ljeta, Romney je mogao samo trošiti novce skupljene za predizbore. Kada je kampanja ostala bez novca, njeni voditelji bili su prisiljeni da pozajme velike količine novca kako bi platili dospjele obaveze.

Međutim, s obzirom na najnoviji razvoj događaja, čini se kako bi svi ti novci mogli biti bačeni u vjetar. Tajne video snimke s donatorske večere, na kojoj Romney ismijava Obamine birače, odnosno pola američke populacije, procurile su u javnost i prilično uzdrmale Romneyevu poziciju.

Obama je i do tog skandala držao malu prednost, a očekuje se kako će ona u narednim danima dodatno rasti.

Agencije javljaju i da Romney i dalje ne uspjeva da iskoristi najveću prednost u odnosu na aktuelnog predsjednika Baracka Obamu nepovoljne prilike u ekonomiji.

Nezaposlenost u SAD je iznad osam posto, više od 60 posto Amerikanaca smatra da zemlja ide u lošem smjeru. Broj Amerikanaca koji dobiva pomoć za hranu je na rekordnom nivou, dok je prosječno bogatstvo američkih porodica na 20-godišnjem nivou, navodi Politico u tekstu “Zašto pobjeđuje Barack Obama”.

Na 49 dana od izbora, Romneyev glavni strateg Stuart Stevens optužen je da nije definirao kandidata dovoljno brzo tijekom ljeta i da mu nije pomogao da uspostavi bolje veze s biračima.

Republikanci su sve više frustrirani nesposobnošću Romneyevog štaba da iskoristi zabrinutosti Amerikanaca zbog ekonomije i njihovu mlaku podršku Obami, navodi Washington Post.

Politico ocijenjuje da je Obamina, mala ali uporna prednost nad Romnijem u anketama posljedica nekoliko činitelja izmijenjene demografske strukture, izrazite polarizacije biračkog tijela i Obamine uspješne kampanje koji su nepovoljne ekonomske podatke gurnuli u drugi plan, prenosicapital.ba.