Romi su najviše marginalizirani u BiH

Organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava „Civil Rights Defenders“ danas je prezentirala izvještaj o dugotrajnoj diskriminaciji, predrasudama i pogrešnim stavovima o Romima u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju pod nazivom „Obruč  anticiganizma – Romi u Bosni i Hercegovini“, navodi se da anticiganizam, višestruka, dugotrajna diskriminacija, visok stupanj nezaposlenosti, nizak stupanj obrazovanja, te loši stambeni uvjeti predstavljaju glavni uzrok socijalne isključenosti i simptome položaja Roma.

Predstavnica „Civil Rights Defendersa“ Ena Bavčić naglašava da je romska zajednica najviše marginalizirana u BiH, te da su podaci o zapošljavanju, obrazovanju i socijalnoj zaštiti te populacije poražavajući.   

''Romi se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom i rasizmom. Veliki broj pripadnika te populacije danas izbjegava da se izjasne kao Romi jer smatraju da ako to učine neće moći ostvariti svoja prava. Mislim da to dovoljno pokazuje u kakvoj se poziciji nalaze. Mali broj Roma je zaposlen, a posebno loša situacija odnosi se na Romkinje čija zaposlenost u BiH ne prelazi deset posto'', kazala je Bavčić.

Ističe da je 60 posto romske djece izvan obrazovnog sustava.

''Naš obrazovni sustav nije prilagođen potrebama romske zajednice, nemamo posebne sate na romskom jeziku ili opcije da se taj jezik uči u izvannastavnim aktivnostima. Naš sustav ne priznaje Rome i njihovu kulturološku specifičnost. Romska naselja se najčešće nalaze izvan urbanih sredina tako da je romskoj djeci fizički pristup školama  otežan'', objasnila je Bavčić.

Dodala je da je zdravstvena zaštita Roma vjerojatno najproblematičniji aspekt života ove populacije, jer mali broj Roma se nalazi u sustavu, a često se dešava da Romkinje ne prijavljuju djecu, ili ponesu tuđu zdravstvenu knjižicu jer nemaju svoju, pa se događaju i slučajevi pogrešne registracije djece.

Prezentaciji i diskusiji nazočio je i veleposlanik Švedske u BiH Anders Hagelberg, koji ističe da se mnoge zemlje suočavaju s istim problemima kada je u pitanju romska populacija, te da je Švedska učinila dosta po tom pitanju, ali da situacija s pravima Roma u toj zemlji također nije na najvišem nivou.

''Teško je usporediti situaciju Roma u BiH i Švedskoj, gdje je pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća učinjeno mnogo, ali još puno toga treba učiniti po pitanju inkluzije Roma jer situacija nije dovoljno dobra. BiH ima nekoliko strategija i akcionih planova za pitanja Roma, ali problem je u implementaciji'', rekao je Hagelberg.

Izvještaj „Obruč  anticiganizma – Romi u Bosni i Hercegovini“ predstavlja pregled stanja Roma u BiH i nudi informacije o različitim oblastima života, uključujući sigurnost i zabranu torture, osobne dokumente, zapošljavanje obrazovanje, stanovanje, pristup pravdi, zdravstvenu zaštitu, traženje azila i prinudni povratak.