Riješen veliki dio spornih pitanja između BiH i RH; GP Izačić kao treći prijelaz sa EU

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatko Lagumdžija izjavio je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) nakon jučerašnjeg Trilateralnog ministarskog sastanka Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Europska komisija (EU) u Bruxellesu da ne postoji opasnost da BiH i njeno more budu izolirani nakon izgradnje Pelješkog mosta.

Lagumdžija ističe da se povezivanjem teritorije Hrvatske, odnosno u buduće EU, neće dozvoliti blokada BiH na moru.

"Mora se uvažavati činjenica da BiH suverena zemlja i da integriranje Hrvatske i EU ne može derogirati puni suverenitet BiH i njenu integraciju. Nijedno rješenje ne može biti takvo da bi u bilo kojem smislu dovodilo u pitanje suverenitet BiH, uključujući i to da BiH mora imati, u skladu s međunarodnim pomorskim pravom, pristup otvorenom moru, što je naš interes. BiH ni na koji način ne može bit uskraćena za pravo koje joj pripada. Mislim da postoji puna svijest svih sudionika da je to nešto što mora biti riješeno, inače rješenja nema", rekao je Lagumdžija za agenciju Anadolija.

On je podvukao da je i 'naš interes da Hrvatska, odnosno EU povežu svoj teritorij'. "Ali, povezivanje EU i Hrvatske s Dubrovnikom i njegovim zaleđem, ne smije biti nešto što će na neki način zagraditi ili podijeliti Bosnu i Hercegovinu", istaknuo je Lagumdžija, analizirajući rezultate jučerašnjeg susreta posvećenog traženju modaliteta za rješavanje otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske.

Tijekom razgovora u Bruxellesu, tvrdi bh. dužnosnik, bilo je riječi i o Neumu u BiH.

"Kada je u pitanju neumski koridor mi ga tretiramo integralno s Lukom Ploče, povezivanjem Pelješca i prolaska kroz Neum tunelima, mostovima, koridorima, dakle, na razne načine. Usuglasili smo se.. Europska komisija je na odgovarajućem nivou donijela odluku da se uradi jedna studija izvodivosti koja bi trebala uvažiti sve aspekte, sva moguća rješenja iz kapaciteta kojima raspolaže EU. BiH je pozvana u grupu na odgovarajućem nivou, a koja bi trebala biti uključena u rješavanje samog problema", napomenuo je Lagumdžija.

Pojasnio je da je s Hrvatskom tijekom razgovora u Bruxellesu riješen veliki dio spornih pitanja između dvije zemlje.

"Razgovarali smo o rješavanju praktičnih pitanja uoči 01. srpnja iduće godine kada Hrvatska ulazi u EU. Ta pitanja su sada jasno pred nama. Ono što smo konstatirali jeste da smo mi jako daleko odmakli i da se može privoditi kraju čitav posao oko graničnih prijelaza. Ogroman je posao urađen od strane naše grupe koju predvodi Miro Džakula iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH. Europska komisija je pozvala Hrvatsku i BiH da, u okviru svog ustavnog i zakonskog okvira, pokušaju privesti kraju i definirati sporazum o granicama. Jasno je da u Hrvatskoj sada postoji čitav niz zakonodavnih, parlemantarnih i političkih aktivnosti na ratifikaciji sporazuma Tuđman - Izetbegović", smatra on.

I Vijeće ministara BiH, kako veli, tražilo je stav Parlamenta i Predsjedništva BiH kako postupiti u odnosima s Hrvatskom, a da bi se došlo do sporazuma o granici. Prema riječima Lagumdžije, kao što kroz Neum treba da postoji mogućnost takozvanog 'neumskog koridora', tako treba da postoji i jasno definiran koridor koji će gospodarstvu BiH omogućiti nesmetan pristup Luci Ploče koja će praktično biti luka EU.

"Europska komisija je izrazila spremnost da donese odgovarajuću dokumentaciju gdje bi izvršila derogaciju svoje stečevine kada su u pitanju Luka Ploče i Neum. Važno je da upravo taj dio derogacije odgovarajuće stečevine EU bude u funkciji povezivanja bh. teritorije s potrebama koje proizlaze iz Luke Ploče", rekao je bh. ministar. Lagumdžija i Pusić su se u prisustvu europskih dužnosnika usuglsili da umjesto dva, u budućnosti trebaju postojati tri granična prijelaza između BiH i Hrvatske s inspekcijskim nadzorom (BIP), što je vrlo važno za bh. gospodarstvo.

"Dogovorili smo se da Sporazum o BIP-ovima, graničnim prijelazima za robe životinjskog porijekla, uključi i prijelaz Izačić kod Bihaća. On bi bio sastavi dio Sporazuma kao treći prijelaz koji bi se koristio nakon što se steknu određeni standardi i uvjeti. Također, dogovoreno je da bi se trebalo ići na tri posebna granična prijelaza koja će biti opremljena za fitosanitarnu zaštitu za robe biljnog porijekla. Komisija je izrazila spremnost za osposobljavanje naših institucija u smislu fitosanitarne zaštite i davanja certifikata za tu oblast", zaključio je Lagumdžija.