Reforma Ustava: Efikasnija i pravednija Federacija

Sve što je Ekspertna grupa za reformu Ustava Federacije BiH uradila u funkciji je što racionalinijeg, efikasnijeg i pravednijeg ustavnopravnog ustroja Federacije BiH, osiguranja najviše razine standarda u pogledu zaštite ljudskih prava i jačanja parlamentarne demokracije, te otklanjanja mogućnosti za blokade i opstrukcije u sustavu vlasti, kao i omogućavanja nastavka reformi kompatibilnih s euroatlantskim integracijskim procesom BiH.

Istaknuto je to danas u nastavku Konferencije o reformi Ustava Federacije na kojoj je predstavljen Nacrt preporuka za ustavnu reformu u ovom bh. entitetu koji je načinila Ekspertna grupa.

Potrebna temeljita promjena Ustava

O temeljnim ciljevima ustavne reforme u FBiH, a u kontekstu predloženih preporuka govorili su članovi Ekspertne grupe - prvi predsjednik FBiH i odvjetnik Krešimir Zubak, univerzitetski profesori Mirjana Nadaždin-Defterdarević, Kasim Trnka i Mile Lasić, te Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i građanski aktivist.

Federacija se, u skladu s preporukama, definira kao zajednica jednakopravnih građana - pripadnika konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba), onih koji se izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda (jer se ne mogu, ili ne žele tako odrediti) i pripadnika nacionalnih manjina - od kojih polazi sva vlast, a koji vlast ostvaruju neposredno, slobodnim glasovanjem i biranjem, kao i putem tijela zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti.
Istaknuto je da je FBiH potrebna temeljita promjena Ustava od premabule do njegovih završnih odredaba, budući da u postojećem Ustavu postoje brojne nedorečenosti, proturječnosti i nejasnoće.

Prvi poslijeratni mirnodopski proeuropski ustav

Kako je rečeno, preporuke Ekspertne grupe, pod uvjetom da budu usvojene, trebale bi donijeti prvi poslijeratni mirnodopski proeuropski ustav, "kojim bi se stimulirali procesi euroatlantskih integracija u dijelu zemlje koji je došao na red kada je riječ o ustavnoj reformi".

U tom kontekstu, ocijenjeno je da su i FBiH i BiH u svojevrsnom ćorsokaku kada je riječ o euroatlantskim integracijama, stoga što se i dalje vode konceptualni ratovi među političkim elitama u BiH, bez zajedničke vizije zemlje i političke volje, potrebne za preuzimanje pravne stečevine Europske unije.

Ukidanje institucije predsjednika Federacije

Preporukama je u tom pogledu predviđeno da se u sklopu ustavnog poglavlja - Međunarodni odnosi definiraju postupci usuglašavanja svih pitanja unutar FBiH koji se tiču europskih integracija i NATO-a, "kako bi se na razini FBiH govorilo jednim glasom, a što je temeljna pretpostavka da se na razini države moglo govoriti jednim glasom".

Nadalje, ključna intencija preporuka Ekspertne grupe jest na liniji afirmiranja i jačanja parlamentarizma, što, među ostalim, podrazumijeva ukidanje institucije predsjednika Federacije, te uvođenje institucije predsjednika Parlamenta, uz redefiniranje i preciziranje nadležnosti parlamentarnih domova.

Tu je i ukidanje pozicija i dvaju potpredsjednika FBiH, čije bi ovlasti preuzeli premijer, predsjednik Parlamenta FBiH te predsjedavajući oba doma Parlamenta. Najvažniju ulogu imao bi predsjednik Parlamenta FBiH kojeg bi birala i smjenjivala oba doma Parlamenta FBiH.

Smanjiti broj parlamentaraca

Predloženo je i da oba doma PFBiH imaju manji broj članova, a Dom naroda bi prvenstveno imao interventnu ulogu u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, uz sugestiju da se Dom naroda ne sastaje zbog dnevnih stvari, nego da naglasak bude na važnim pitanjima kao što su ustavne promjene ili proračun.

Preporučuje se i da oba doma Federalnog parlamenta zasjedaju istovremeno kada je riječ o bitnim pitanjima. 

Usto, preporukama su, kako je rečeno, detaljno razrađena pitanja koja se odnose na ulogu i poziciju Vlade FBiH, federalnog premijera i odnose između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Ekspertna grupa fokusirala se i na pitanja preciziranja nadležnosti FBiH, županija i općina, uključujući isključive i podijeljene nadležnosti, a što u praksi nerijetko rezultira sukobom nadležnosti i pokretanjem postupaka u Ustavnom sudu FBiH.

Uspostava fonda solidarnosti za pomoć općinama

Preporukama se, nadalje afirmira pozicija Ustavnog suda FBiH uz proširenje kruga ovlaštenih predlagača pokretanja postupaka u ovom sudu, uključujući i postupak na inicijativu građana.

Afirmiranje uloge i interesa građanina posebno je naglašeno u dijelu koji se odnosi na jačanje lokalne samouprave. U tom segmentu, jedna od preporuka je da se pristupi uspostavi tzv. fonda solidarnosti za pomoć manje razvijenim općinama, odnosno jedinicama lokalne samouprave.
Uz preporuke Ekspertne grupe predstavljena je i Studija javnih rashoda u FBiH o čemu je govorio doc. dr. Muamer Halilbašić.

U Studiji je, kako je kazao, analizirana veličina i struktura javne potrošnje po pojedinim razinama vlasti, te je u pogledu ušteda koje bi se trebale ostvariti predloženim ustavnim izmjenama procijenjeno da bi one iznosile 16 ili 17 milijuna KM.