Readmisijski centar Salakovac spreman: U BiH se vraća tisuće deportiranih migranata

U Readmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bh. državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH.

Sporazumom između BiH i Europske zajednice o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.

Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom

Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupatila i kuhinje, financirane pomoću Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bh. državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.

"Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službma za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.", kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.

Nakon izgona u readmisijski centar

Mnogi od domaćih migranata izbjegli su pred vihorom posljednjeg rata u BiH, mnogi od njih u potrazi za boljim životom i bijegom od siromaštva nakon liberalizacije viznog režima prodajući sve što su imali. No, sada se suočavaju sa životnim porazom i činjenicom da moraju napustiti zemlju u kojoj su živjeli.

Kako će skorašnji stanari-povratnici prihvatiti novi život, kako kaže i sam upravnik Benjo, veliko je pitanje. No, 30 dana, na koliko imaju pravo boravka u Centru, relativno je kratko vrijeme za ponovan nastavak života u domovini nakon godina izbivanja.

"Mnogi od tih osoba nema čak ni osobne dokumente, a pomoć u njihovom pribavljanju jedan je od prvih koraka. Svakako tim ljudima nije lak povratak, čak pojedina djeca ne znaju i naš jezik i naša je uloga da boravak u centru učinimo što lakšim i prihvatljivijim kako bi osobe što prije nastavile s normalnim životom", zaključuje Benjo.

U zemljama EU-a nepoželjno oko 30 tisuća bh. državljana

Na žalost, u BiH nema točnih podataka koliko će bh. državljana biti vraćeno-deportitano u svoju zemlju. Medžid Lipjankić, šef odsjeka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, za DW kaže kako jedino iz Njemačke postoje točni podatci - 3.300 bh. državljana nije dobilo azil i biti će vraćeno iz te zemlje u BiH.

"Nema pouzdanih podataka o točnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 tisuća bh. državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i inteziviranje povratka i iz Italije", kaže Lipjankić.

Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Europu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno "otisnuli" u neku od zemalja Europe ili svijeta.

No, to je već neka druga životna priča.