Prijedlog smanjenja plaća bh. dužnosnika izazvao raspravu u Parlamentu
Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavili su raspravu o Prijedlogu zakona o obveznim doprinosima dužnosnika u institucijama BiH kojeg su predložili zastupnici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut te zastupnici Nezavisnog bloka Aida Baručija po hitnom postupku.
Zastupnica Marinković-Lepić podvukla je da se radi o visokom stupnju hitnosti zbog saniranja posljedica pandemije, a već je poznato, kaže, da se kasni s usvajanjem mjera za prevazilaženje tih posljedica.
- Ovo je prilika da pokažemo odgovornost i solidarnost jer je predloženo da se dužnosnici u bh. institucijama odreknu plaće u iznosu od 20 posto i da se ta sredstva usmjere u poseban fond koji će ustanoviti Vijeće ministara BiH i iz kojih će se sredstva koristiti isključivo za saniranje ekonomskih posljedica - dodala je.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović upozorio je da i kada bi se danas usvojio ovaj zakon on neće moći stupiti na snagu dok se ne promjeni Ustav jer nije moguće smanjivati plaću zastupnicima tijekom trajanja mandata i da je bio u redovnoj proceduri ne bi prošlo u Ustavnopravnom povjerenstvu iako će glasati za zakon.
Odgovorio mu je zastupnik Naše stranke Damir Arnaut koji je kazao da su predlagači predložili izmjenu Ustava, ali taj amandman Kolegij Doma nije stavio na dnevni red sjednice te je kazao da se time kupuje vrijeme no izrazio je bojazan da Zakon neće imati potporu u Domu naroda jer je u Klubu Srba četiri izaslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Dopredsjedavajući Doma Denis Zvizdić (Stranka demokratske akcije - SDA) kao član Kolegija odbacio je navode Arnauta pojašnjavajući da su u pitanju dvije odvojene stvari jer su amandamani na Ustav i zakon predloženi da se razmatraju u različitim procedurama.
Zakon je predložen po hitnom postupku i kao takav, kaže Zvizdić, odmah je stavljen na dnevni red dok se amandamani na Ustav mogu razmatrati samo po redovnom zakonodavnom postupku te ukoliko ponovo dođe pred Kolegij o njemu će se odrediti.
Kako će fond čije uspostavljanje predviđa ovaj zakon trošiti sredstva i ima li ustavne nadležnosti za to pitao je zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Predrag Kožul upozoravajući da je BiH imala iskustvo šta se događa kada medicinsku ili bilo koju drugu opremu nabavljaju nekompetentni ljudi.
Zastupnici SNSD-a Snježana Novaković-Bursać nazvala je ovaj zakon populističkim napominjući da on nema ni ustavnog osnova niti šanse da bude implementiran, te je bez ulaženja u to može li se smanjiti plaća ili ne za nju, kaže, neprihvatljivo formiranje bilo kakvog fonda.
Zastupnik HDZ-a Nikola Lovrinović podsjetio je da se duže vrijeme predlažu ovakva rješenja koja se tiču primanja izabranih i imenovanih dužnosnika, mjere koje se predlažu su populističke te je predložio da ono što se uštedi na plaćama visokorangiranih dužnosnika rasporedi i usmjeri na policajce, službenike i namještenike.
Napominje da ukoliko se nastavi s ovakvom praksom u Sarajevu će moći raditi samo Sarajlije jer stručni suradnici, službenici i namještenici "ne mogu uopće živjeti od ovog novca, niti mogu doći na posao, niti imaju plaćen prijevoz ako su udaljeni manje od 80 kilometara".
U diskusiji je Lovrinović kritizirao i odredbe Izbornog zakona nazivajući ih nakaradnim, a replicirao mu je Arnaut kazavši da je to točno jer je Brojana Krišto (HDZ) dopredsjedavajuća Doma dobila tisuću glasova manje od njega, a članica je Kolegija.
Po okončanju rasprave predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) obavijestio je zastupnike da je zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće po hitnom postupku skinut s dnevnog reda.
Nije bilo zastupničke rasprave o Prijedlogu amandmana II. i amandmana III. na Ustav BiH koje je predložio zastupnik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić i negativnom mišljenju Ustavnopravnog povjerenstva o tom prijedlogu.
Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavili su raspravu o izmjenama Kaznenog zakona BiH u prvom čitanju, a koje se odnose na preciziranje terorističkih aktivnosti i prijetnji koje bi bile adekvatno sankcionirane.
Zakon su predložili Saša Magazinović (SDP), Jasmin Emrić (A-SDA) i Šemsudin Mehmedović (SDA) i pojasnili da tretira opasnosti koje predstavljaju osobe koje putuju u inozemstvo u svrhu počinjenja kaznenog djela terorizma te tretira i pitanje informatičkih prijetnji.
Kako je kazao zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Nikola Lovrinović podržat će zakon u prvom čitanju, ali je pozvao predlagače da do drugog čitanja osiguraju mišljenje Vijeća ministara BiH o tome.
Zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Snježana Novaković Bursać kaže da uvažava namjeru za institucionalnu i kvalitetniju borbu protiv terorizma, ali je dodala da je dužnost zakonodavnog tijela da se sustavi dorađuju, a ne da se pravi dodatna konfuzija.
Napominje da je za SNSD-e problem u ovom prijedlogu to što tretira kaznena djela koja su već definirana entitetskim zakonima što bi ostavilo prostor za preširoko tumačenje.
Zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Alma Čolo kazala je da se ovim ne stvara nikakav konfuzija jer se točno zna gdje se primjenjuje zakon iako BiH ima četiri sustava i to je razlog za diskriminaciju građana BiH u ovisnosti od kazneno-pravnog sustava.
Podvukla je da je država ovlaštena za ovo i da su to zamjerke i iz Europske unije zbog čega nema zabrinutosti da je u pitanju prijenos nadležnosti.
Zastupnici su podsjetili da je o ovom zakonskom rješenju već postojao konsenzus u prošlom sazivu parlamenta i da on nije usvojen samo zato što je predložen pred kraj mandata.
Nakon rasprave o ovoj točki dnevnog reda predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) prekinuo je sjednicu i najavio njen drugi nastavak za sutra, 20. svibnja.
