'Ključni problem veliki broj individualnih ložišta'

Za kvalitetu zraka u Banja Luci ključni problem je veliki broj individualnih ložišta i kvalitet energenta, izjavio je danas Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema njegovima riječima mjerenje aerozagađenja vrši Institut za građevinarstvo, po metodologijama koje su propisane zakonom i podzakonskim aktima. Radojičić je naglasio da se mjeri kvaliteta zraka po nekoliko parametara, a da od studenog do danas osim čađi ili lebdećih čestica ni kod jednog drugog parametra nije bilo prekoračenja.

"Ni ugljen-dioksid, ni azot-monoksid, ni azot-dioksid, ni sumpor-dioksid, jedino su takozvane lebdeće čestice PM2 i PM10 povremeno pravile probleme. To je ono što naš narod zove čađ i što je uglavnom rezultat velikog broja individualnih ložišta koja su aktivna u sezoni grijanja", rekao je on.

Istaknuo je da su prekoračenja tih čestica zabilježena nekoliko puta u studenom, prosincu i 1. i 2. siječnja, a da podaci kada je riječ o lebdećim česticama od Instituta dolaze sa zakašnjenjem zbog metodologije mjerenja jer se mjeri taloženje u određenom vremenskom periodu.

"Kad god vidite da legne smog na grad, kada je manje strujanje zraka, kada je veći zračni tlak može da se pojavi problem s čađi", rekao je Radojičić.

Dodao je da bez obzira što je Banja Luka daleko od alarmantnih ili situacija kakve su zabilježene u nekim drugim gradovima, Gradska uprava dala nalog da se rade nove smjernice za novi akcijski plan za smanjenje aerozagađenja u gradu.

"Procjenjujemo da će se morati raditi bazno o mjerama u prometu, smanjenje gužvi i korištenja automobila, kvaliteta goriva i motora i energetska efikasnost", kazao je Radojičić.

Odgovarajući na pitanja novinara o kašnjenju podataka o zagađenju Radojičić je rekao da iako je dobro i korisno imati online informacije i upozoravati građane ako dođe do zagađenja, metodologija mjerenja to onemogućava.

"Ako se promjene standardi, propisi moguće i javnim pozivom tražiti institut koji će primjenjivati drugačiji način mjerenja. U ovom momentu, dosta ste koriste na društvenim mrežama neka takozvana mjerenja koja se pojavljuju, međutim sva ta 'mjerenja' - moram staviti pod navodnike jer nitko nije registriran niti se zna gdje ni ko je postavio niti kojom metodologijom se mjeri, ni kojim instrumentima ni kojom klasom točnosti, pojavlju se podaci koji su online, koji su vrlo upitni", rekao je Radojičić.