Rad u javnom interesu: Osuđenici metu ulice

Rad osuđenika u javnom interesu, kao alternativna mjera izvršenja kazne koja je propisana Kaznenim zakonikom Republike Srpske, primjenjuje se od prošlog mjeseca ove godine.

Prva takva mjera izrečena je u Osnovnom sudu u Doboju, osobi iz Modriče koja sankciju izdržava radom u dobojskom komunalnom poduzeću.

''To su uglavnom kazne do godinu dana zatvora. To su kazne za lakša kaznena djela, odnosno za osoba koja nisu prije toga kažnjavana i koja nisu kažnjavana za neko teže kazneno djelo . Uglavnom se radi o lakšem krivičnom djelu, saobraćajnom i slično'', rekao Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde RS.

Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60, niti duži od 360 sati, a određuje se za period od mjesec do najduže šest mjeseci. Osobama osuđenim za lakša kaznena djela omogućen je tako, navode u ministarstvu, prigodan način izvršenja kazne. Dobrobit ima i društvena zajednica. Jedna od ustanova s kojom je potpisan ugovor o izvršenju mjera rada u javnom interesu je i Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banja Luka.

''Mi smo procijenili da imamo interes zato što poslom kojim se bavimo na Razvojno-edukativnom centru Manjača, gdje imamo ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, gdje se ogromna poslovi dešavaju kada su kampanje sjetvenih radova, oranja i mnoge druge stvari. Tada nam se ukaže potreba za radnicima'', kazao je Draško Ilić, direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela.

Zahtjev za zamjenu zatvorske kazne mjerom rada u javnom interesu podnosi osuđena osoba koja ispunjava uvjete, a odluku donosi Sud. Nova praksa, smatra sugovornik BHRT-a, ima višestruki značaj.

''Svaka osuđena osoba košta proračun određene države, što bi mi žargonski rekli -oni imaju puni pansion u Kazneno-popravnim zatvorima. Ovo je preuzeto iz europske prakse. Imaju potpisani ugovori da se može izvršiti kompenzacija da oni rade u društvenom interesu, da i država i pojedinci imaju interes'', objasnio je Duško Vejnović defendolog.

Rad u javnom interesu ne može se obavljati u privatnim poduzećima. Uglavnom su to komunalna pouzeća, humanitarne organizacije, zdravstvene ustanove. Poslovi koje osuđenici obavljaju ne smiju vrijeđati ljudsko dostojanstvo i ne smiju za posljedicu imati stjecanje dobiti.