Putin na Krimu povodom gradnje mosta prema Rusiji, dok EU poziva na nove sankcije

Predsjednik Vladimir Putin u petak je otputovao na Krim, dok Rusija obilježava dvije godine otkako je anektirala taj poluotok od Ukrajine, u potezu koji je imao dramatične posljedice po njene odnose sa Zapadom.

Čelnik Kremlja provjerit će napredak u projektu gradnje mosta vrijednog tri milijarde dolara koji povezuje Rusiju s Krimom, ključnu vezu za koju se Moskva nada da će dodatno približiti izoliranu regiju.

Također se očekuje da održi razgovore s čelništvom Krima o ekonomskom razvoju regije koja je uglavnom odsječena međunarodnim sankcijama i ruskim žestokim sporenjem s Kijevom, prenosi AFP.

U međuvremenu, koncerti u organizaciji države i javne svečanosti održat će se širom Rusije kako bi se obilježilo preuzimanje teritorije iz ožujka 2014. za koje Moskva inzistira da se dogodilo nakon referenduma na kome su građani Krima ogromnom većinom glasovali za pripajanje Rusiji.

Preuzimanje Krima povećalo je Putinovu popularnost u državnim medijima zbog poteza koji mnogi u Rusiji smatraju vraćanjem legitimne ruske teritorije.

Anketa: 83% Rusa podržava aneksiju Krima

Anketa koju je prošlog mjeseca objavio nezavisni Levada centar pokazala je da 83 posto Rusa podržava aneksiju Krima, koji je predao Ukrajini u 1954. godini sovjetski čelnik Nikita Hruščov.

Uoči aneksije Putin je poslao tisuće pripadnika specijalnih snaga da preuzmu kontrolu nad vojnim bazama i vladinim institucijama širom Krima nakon svrgavanja proruskog predsjednika Ukrajine na prosvjedima u Kijevu.

Ukrajina i Zapad smatraju da je preuzimanje Krima - koje nije međunarodno priznato - ilegalna otimačina zemlje i da je glasovanje o pridruženju Rusiji bila farsa u organizaciji Kremlja.

Aneksija je pogoršala odnose sa Zapadom na najnižu razinu nakon hladnog rata, dok su Washington i Europska unija uveli sankcije Moskvi.

Od tada su grupe za ljudska prava koje se protive aneksiji suočene s brutalnim gušenjem.

Human Rights Watch u petak je osudio vlasti za stvaranje "klime straha i represije na Krimu" tijekom dvije godine nakon aneksije.

Grupa je osudila zlostavljanja nad krimskom tatarskom zajednicom, manjinskom muslimanskom grupom koja se protivi ruskoj aneksiji, kao i gušenje proukrajinskih aktivista i novinara.

Zapad još uvijek osuđuje aneksiju, najavljujući da će sankcije ostati na snazi sve dok je Krim pod ruskom kontrolom.

Američki State Department u srijedu je pozvao Rusiju da "okonča okupaciju i Krim vrati Ukrajini" - što su ruske vlasti u više navrata odbacivale.

EU pozvala još zemalja da uvedu sankcije Rusiji zbog Krima

Europska unija je pozvala još zemalja da uvedu sankcije Rusiji zbog njene aneksije Krimskog poluotoka prije dvije godine, navodeći da su europske vlade zabrinute ruskim vojnim jačanjem u regiji.

U priopćenju objavljenom na godišnjicu ruskog službenog pripajanja Krima, EU navodi da će zadržati sankcije kojima se zabranjuje europskim tvrtkama ulaganje u rusku crnomorsku eksploataciju nafte i plina.

''Europska unija ostaje potpuno obavezana na svoju politiku nepriznavanja, uključujući i onu putem restriktivnih mjera. EU ponovo poziva članice UN-a da razmotre uvođenje sličnih mjera nepriznavanja'', navodi u priopćenju Europsko vijeće, koje zastupa vlade država - članica EU, prenosi Reuters.

Sjedinjene Države, Europa, Japan i ostale velike ekonomije kao što su Australija i Kanada uvele su sankcije Rusiji zbog Krima, ali druge kao što su Kina i Brazil izbjegavaju izravne kritike Rusije.

EU je uvela sankcije Rusiji zbog Krima u srpnju 2014. i pooštrila ih je u prosincu iste godine, zabranjujući državljanima EU financiranje i kupovanje tvrtke na Krimu, čija je aneksija izazvala najzategnutije odnose između Istoka i Zapada od hladnog rata.

NATO i EU zabrinuti su ruskim vojnim gomilanjem na Krimu, za koje tvrde da je dio ruske strategije uspostave obrambenih zona utjecaja, takozvane protivpristupne zone, raketnim sustavima zemlja-zrak i antibrodskim projektilima.