Putin je izuzetan državnik koji je vratio Kremlj na svjetsku pozornicu

Tjedan u kojem je za samo jedno predvečerje u atentatu ubijen ruski veleposlanik u Turskoj, dvanaest osoba poginulo i više od 50 ranjeno kada se pomahnitali napadač kamionom sručio na posjetitelje božićnog sajma u Berlinu, te ranjene tri osobe u oružanom napadu u džamiji u sklopu islamskog centra u središtu Züricha bliži se svome kraju. Iako su sva tri nemila događaja prokazani kao teroristički akti koji su duboko protresli svijet, najviše pozornosti javnosti izazvalo je ubojstvo ruskog veleposlanika Andreja Karlova na otvaranju umjetničke izložbe u Ankari.

Oči svjetske javnosti bile su uprte upravo na taj događaj jer se zbio u trenutku kada je došlo do popuštanja u zaoštrenim odnosima Rusije i Turske, posebice nakon teške krize i rata u Siriji.

Upravo je ruski predsjednik Vladimir Putin, čija se reakcija nestrpljivo iščekivala, ubojstvo svoga diplomata nazvao provokacijom „koja ima za cilj potkopavanje poboljšavanja i normalizacije odnosa između Rusije i Turske, kao i potkopavanje mirovnog procesa u Siriji“.

„Atentat na ruskog (i svakog drugog) visokog diplomata, koliko god je kukavički akt terora za svaku osudu, je istovremeno i refleks dubokih podjela u turskom društvu koje su dovele do nedavnog (ne)uspješnog državnog udara“, smatra Nedžad Hadžimusić, karijerni diplomat bivše SFRJ i bivši šef Misije BiH pri EU i NATO-u u Bruxellesu te diplomatski predstavnik Republike BiH akreditiran u Vijeću Europe, Međunarodnom sudu pravde (ICJ) i Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Den Haagu (ICTY), Venecijanskom povjerenstvu i drugim međunarodnim i regionalnim tijelima. U razgovoru za Bljesak.info prokomentirao posljednje događaje na međunarodnoj sceni.

Rano je za velike zaključke

U zabrinjavajućem crescendu loših vijesti na globalnom planu tijekom prošlog tjedna, Hadžimusić podcrtava atentat u Ankari koja se još, kako kaže, nije oporavila i neće zadugo od (ne)uspješnog državnog udara.

„Treba imati u vidu da je taj unutarnji raskol između sekularnih kemalista i koncepta neoosmanske Turske produbljen regionalnom krizom u čijem je epicentru ta velika zemlja po definiciji njezinih povijesnih i geostrateških gabarita. Turska je stup južnog krila NATO-a, osim što je (bila) prononsirani lider sunita u dosada najvećoj krizi u široj regiji – nasilni abortus tzv. Arapskog proljeća, sirijski Černobil, sablasni zločini Daesha ili tzv. Islamske države, izbjeglička kriza/invazija na Europu..., dodaje Hadžimusić.

Atentatora na ruskog veleposlanika 22-godišnjeg Mevlüta Merta Altintaşa mnogi su mediji povezali s Gavrilom Principom i iznijeli niz sličnosti s njegovim atentatom na Franju Ferdinanda.

Ubojstvo austrougarskog prestolonasljednika u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine uskoro je uzrokovalo diplomatsku krizu koja je dovela do prvog većeg svjetskog sukoba u kojem je živote izgubilo 16 milijuna ljudi, od čega 7 milijuna civila.

„Svaka povijesna paralela sa Sarajevskim atentatom kao okidačem svjetskog sukoba je deplasirana jer današnji svijet s 'crvenim atomskim dugmadima' nije niti nalik na onaj. Prve 'posljedice' atentata u obliku poznatih izjava predsjednika Putina i Erdogana svakako treba pozdraviti kao nepatvorene i državničke. U svakom slučaju, rano je za velike zaključke koje dan-noć napumpavaju prepošteni novinari – 'eksperti' za Bliski i Srednji Istok“, mišljenja je Hadžimusić, nekadašnji veleposlanik/direktor Centra za sigurnosnu suradnju (RACVIAC).

Unatoč ubojstvu ruskog veleposlanika u Turskoj, Rusija, Iran i Turska su samo dan nakon atentata potpisali 'Moskovsku deklaraciju“ koja, kako ju je najavio ruski ministar obrane Sergey Shoygu, predstavlja putokaz za okončanje krize u Siriji. Ovim dokumentom spomenute su države pokazale spremnost posredovati u održanju mirovnog sporazuma u Siriji, čime je Turska praktički prihvatila ostanak režima Bashara al-Assada u Siriji.

„Assad mora otići, prije ili kasnije, ali su sada primarna pitanja svih pitanja: ugasiti sirijski Černobil i izvući sirijski narod iz pakla te, istovremeno, očuvati nuklearni dogovor s Iranom. Sve ostalo je – ostalo“, poručuje naš sugovornik u razgovoru za Bljesak.info.

Izuzetan državnik koji je vratio Kremlj na svjetsku pozornicu

U četvrtak je sirijski režim preuzeo kontrolu nad cijelim Alepom i ostvario svoju najveću pobjedu nad pobunjenicima od početka rata 2011. godine. Potpunim ovladavanjem sirijskim gospodarskim središtem Assadov režim je sada preuzeo kontrolu nad svih pet najvećih sirijskih gradova: Damask, Alep, Homs, Hama i Latakija. Velike zasluge za to svakako pripadaju ruskim i iranskim saveznicima. Prije svega ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu čiji je ulazak na sirijsko ratište pomaknuo pobjedničko klatno na stranu režimskih snaga.

Stoga se posljednji događaji u Siriji mogu okarakterizirati kao velika Putinova pobjeda i znak ponovnog jačanja Rusije kao jednog od ključnih subjekata u međunarodnim političkim odnosima.

„Predsjednik Putin je izuzetan državnik koji je vratio Kremlj na svjetsku pozornicu, nakon raspada SSSR-a i okončanja Hladnog rata. Maestralno je iskoristio širenje NATO-a pod prozore Kremlja, unatoč ranijim suprotnim dogovorima nadležnih. Ovo sve je nespretno dosolila arogancija EU-trojke na pregovorima u Kijevu. Posljedice su poznate (narančasta revolucija, pripajanje Krima, spašavanje Assada)“, ističe Hadžimusić.

Dodaje kako je svemu što se odvija na Bliskom istoku i posebno u Siriji doprinijela suzdržanost SAD bez presedana koja se tumači prerano dodijeljenom Nobelovoj nagradi za mir predsjedniku Obami, koji je očigledno odlučio ne ponavljati kaubojsku vanjsku politiku svog prethodnika u Bijeloj kući.

No, na unutarnjem planu Rusija u istom razdoblju nije načinila značajnije pomake u pravcu ekonomskog preobražaja što po sebi na duži rok, kako tvrdi naš sugovornik, ostaje notorni hendikep svekolikim aspiracijama ove velike zemlje. Rusija nadalje ostaje vlasnik prirodnih resursa i mega-izvoznik energenata i oružja, ozbiljno pogođena sankcijama Zapada.

„Ponadajmo se kako će predsjednik Putin državnički otkloniti realnu strepnju Zapada od ruske ekspanzije na baltičke zemlje gdje se već vodi hibridni rat u obliku kibernetskih upada i gomilanja trupa i naoružanja na obje strane. Da se ovdje ne spominju sve učestalije napetosti i zveckanje oružjem u na Balkanu. Utoliko je značajniji vanjskopolitički nastup SAD na svjetskoj pozornici nakon smjene u Bijeloj kući. Zato, pomolimo se svi da Trump predsjednik ne bude niti nalik na Trumpa kandidata“, poručio je naš sugovornik na kraju razgovora za Bljesak.info.