Protuepidemijske mjere ako dođe do pojave groznice "Zapadnog nila" u RS-u

Epidemiologija Instituta za zaštitu zdravlja u RS Nina Rodić Vukmir kaže da će, ukoliko dođe do pojave oboljenja groznice "Zapadnog Nila" u RS-u, nadležne higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja izaći na teren i primijeniti neophodne protuepidemijske mjere.

Zasad u RS-u nema prijavljenih oboljelih niti sumnjivih slučajeva da netko boluje od groznice "Zapadnog Nila", zaraznog oboljenja virusnog porijekla koje se prenosi ubodom zaraženog komarca.

Ukoliko osobe primijete neke od navedenih simptoma, neophodno je da se jave svom liječniku koji će izvršiti pregled i uraditi neophodna ispitivanja, ako posumnja na ovo oboljenje.

Rodić Vukmir kaže da simptomi groznice "Zapadnog Nila" nastaju tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca (razdoblje inkubacije).

Približno 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Do 20 posto zaraženih osoba ima simptome kao što su: temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje i ponekad otok limfnih žlijezda ili osipa po tijelu. Simptomi traju kratko (4-7 dana).

Teška klinička slika sa zahvaćanjem centralnog nervnog sustava (meningitis, encefalitis) javlja se kod manje od jedan posto inficiranih. Kod zaraženih osoba mogu nastati teže bolesti centralnog nervnog sustava, kao što su „West Nile encefalitis“, „West Nile meningitis“ ili „West Nile meningoencefalitis“. Prisutna kronična oboljenja, kao što su imunosupresija, dijabetes i oboljenja kardiovaskularnog sustava, mogu da povećaju rizik za pojavu težeg oblika bolesti.

Dijagnoza infekcije uzrokovane virusom „Zapadnog Nila“ obično se postavlja na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike i rezultata laboratorijskih testova.

Nema specifične terapije niti vakcine protiv groznice „Zapadnog Nila“.

Bolest se obično završava potpunim oporavkom nakon nekoliko nedjelja i mjeseci.

U slučaju teže kliničke slike, oboljeli se hospitaliziraju.