Protraćen novac za zapošljavanje boraca

Prazan poslovni prostor u Humskoj 14 u sarajevskom naselju Pofalići ne odaje dojam sjedišta Boračke zadruge 'Prva Boračka Plodovi Bosne“.

Ova zadruga je dobila najmanje 65.000 KM iz proračuna kao poticaj za zapošljavanje boračke populacije, ali novac nije u potpunosti opravdan, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Policiji i nadležnom tužiteljstvu je upućena kaznena prijava zbog nezakonitosti u radu Zadruge.

Zadruga zbog toga nije dobila poticaje u 2017. godini, ali jesu njeni zadrugari. Oni su na ime članstva u Zadruzi od Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata dobili ukupno 114.000 KM za različite projekte.

Suosnivač i direktor Zadruge je Zlatan Kovačić zvani Foks, nekadašnji predsjednik Upravnog odbora Udruženja boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacije demobiliziranih boraca Općine Centar u Sarajevu.

Kantonalno tužiteljstvo iz Sarajeva provjerava kako je u ovoj organizaciji potrošen proračunski novac koji je dobijala od 2006. do 2008. godine. Uz ostalo, tada joj je dato najmanje 165.000 KM za rekonstrukciju i obnovu vrtića „Razigrani dani“ iz Sarajeva koju su trebali raditi demobilizirani borci. Vrtić nije obnovljen. Srušen je prošle godine i na njegovom mjestu bit će izgrađen novi za dva milijuna KM.

Zadruga „Prva Boračka Plodovi Bosne“ je osnovana prema ideji Zlatana Kovačića Foksa s ciljem da se na taj način pomogne zapošljavanje bivših boraca. On sada razmišlja da je likvidira jer je u velikim obavezama.

Proračunski novac za egzotične goji bobice

Zlatan Kovačić ima 47 godina, pripadnik je bivše specijalne jedinice „Crni labudovi“ Armije Bosne i Hercegovine (BiH), a od 1990. je i član Stranke demokratske akcije. Za CIN kaže da se ne veže za stranku jer ako „padnu oni, padnem ja“, da ima prijatelje na važnim pozicijama i da je dobro informiran. Tvrdi da je začetnik ideje o boračkim zadrugama u Bosni i Hercegovini.

Boračku zadrugu „Prva Boračka Plodovi Bosne“ osnovao je 2014. godine sa još četiri osobe. Uplatili su 250 KM osnivačkog kapitala i registrirali je za uzgoj, preradu i trgovinu poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Zadrugu može osnovati najmanje pet osoba ili pravnih osoba. Osim njih mogu se upisati i drugi članovi – zadrugari – koji na osnovu svojih uloga imaju ista prava i obaveze kao i osnivači. Njen rad kontroliraju entitetski zadružni savezi. Prema njihovim podacima, u posljednjih nekoliko godina osnovano je više od 70 boračkih zadruga, što je potaknuto podjelom budžetskih poticaja za zapošljavanje bivših boraca.

Čim je osnovana, „Prva Boračka Plodovi Bosne“ se prijavila za poticaj projektu razvoja ruralnog turizma koji je dijelilo Federalno ministarstvo za okoliš i turizam. Imali su ideju da sade goji bobice, egzotično voće sa Tibeta, a uzgoj je, između ostalog, trebao potaknuti zapošljavanje demobiliziranih boraca.

Za to su dobili 15.000 KM. U ugovoru, koji je sa tadašnjom ministricom Brankom Đurić krajem 2014. godine potpisao tadašnji direktor i jedan od osnivača zadruge Muhamed Alagić, piše da novac mora biti namjenski potrošen i poslat izvještaj o utrošku sredstava.

Međutim, izvještaj nikada nije stigao u Ministarstvo, iako je aktualna ministrica Edita Đapo od Zadruge tražila hitno dostavljanje izvještaja ili povrat novca. Kovačić tvrdi da dopis nije dobio.

On kaže da je Alagić, koji mu je rođak, samoinicijativno konkurirao za projekat kod Ministarstva za okoliš i turizam i na svom imanju sadio goji bobice. Alagić, međutim, za CIN kaže da goji bobice nisu ni zasađene jer se kupac sa kojim su imali dogovor predomislio u vezi sa otkupom. Umjesto njih zasađene su sadnice ruske šljive.

Alagić je smijenjen s pozicije direktora u proljeće 2016. godine, a zamijenio ga je Adnan Mehinović.

Nedugo nakon toga Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Zadruzi je dalo 50.000 KM kao poticaj za zapošljavanje boračkih kategorija putem zadruga. Ured za reviziju institucija u FBiH je kasnije zaključio da je komisija subjektivno ocjenjivala ove projekte jer kriteriji za dodjelu novca nisu bili jasni. Revizori su naveli i da se ne može potvrditi da su sredstva data ovim projektima potrošena namjenski za ono za šta su izdvojena.

Da bi opravdala novac, „Prva Boračka Plodovi Bosne“ je trebala izgraditi otkupni centar za voće i povrće, kupiti opremu i zaposliti 12 bivših boraca. Cilj je trebao biti da od svojih zadrugara i kooperanata otkupljuju voće i povrće kako bi im osigurali prodaju.

Zadruga je u izvještaju iz siječnja 2017. godine priznala da nije uradila sve na šta se obavezala. Objasnili su da im je nedostajalo novca jer su od Ministarstva dobili oko 10.000 KM manje nego što su tražili. Naveli su da je najveći dio novca potrošen na građevinski materijal, radove i opremu. Trećina novca je potrošena na administrativne troškove i pakirnicu koja im nije isporučena jer nije u cijelosti plaćena. Mehinović kaže da izvještaj nije potpuno točan: „Ma, mi smo to sve frizirali“.

On za CIN priča kako su zbog publiciteta Zadruge slikali i objavljivali slike njiva i proizvoda sa kojima nisu imali veze. „Da dođe institucija za kontrolu, može proći naše knjigovodstvo i vidjet će da nema nijedne ulazne i izlazne fakture.“

Novcem dobijenim od Ministarstva Zadruga nikoga nije zastalno zaposlila. „Zato što smo već bili prije toga dužni pa de prebaci tamo, pa de ovo (…) više nisam znao ni šta radim, ni gdje sam više dužan, ni gdje trebam pare“, priča Mehinović.

On objašnjava i zašto se Kovačiću nije suprotstavljao: „Ako se suprostavim tome, odmah je svađa, odmah je nered“.

S druge strane, Kovačić, koji za sebe kaže da je najzaslužniji za osnivanje Zadruge, za neuspjeh projekta optužuje Mehinovića koji je bio direktor. „Vidi, paša moj, nemoj mene zivkati – treba ovo, treba ono. Direktor si, piči, radi. Ja mogu iz sjene nazvati gdje treba, ako treba. Ono što je ispravno pogurati, zamoliti da nas se podrži“, priča Kovačić.

On kaže da je svoju kuću u Hadžićima besplatno ustupio Zadruzi za sabirni centar za voće i povrće. Prema izvještaju, uz nju je izgrađena hladnjača. Novinari CIN-a su pored kuće vidjeli objekat, ali nisu imali priliku utvrditi šta se u njemu nalazi. Kovačić nije udovoljio molbi novinara CIN-a da obiđu sabirni centar.

Mehinović i Kovačić su se prošle godine posvađali i taj sukob je doveo do podjele unutar Zadruge. Kovačić je okupio nove zadrugare i sa njima formirao skupštinu. Smijenjen je Mehinović, a za direktora je postavljen Kovačić.

Sabirni centar

Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata odobrilo je Boračkoj zadruzi „Prva Boračka Plodovi Bosne“ 50.000 KM za izgradnju sabirnog centra za otkup i preradu voće i povrća u Hadžićima, kupovinu opreme i zapošljavanje 12 bivših boraca. Otkup nikada nije pokrenut. 

A onda je Mehinović povukao svoj potez. Otišao je u policiju i sredinom prošle godine prijavio sebe i Kovačića za zloupotrebe proračunskog novca. Policiji Kantona Sarajevo je prijavio da su u Zadruzi pravili „razne malverzacije da bi izvukli nepovratna sredstva od raznih institucija“. Prijava je proslijeđena i Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo (KS), a Mehinović je o svemu obavijestio Ministarstvo za boračka pitanja KS i Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata. Ove dvije institucije su u 2017. godini odobrile da se Zadruzi isplati ukupno 50.000 KM poticaja za nastavak projekta, ali je isplata zaustavljena nakon prijave. Kantonalni ministar Muharem Fišo je za CIN rekao da su to učinili jer se pojavila sumnja u njihovo poslovanje, a nije bilo ni jasno ko predstavlja Zadrugu.

Iz Federalnog ministarstva su novom direktoru Kovačiću preporučili da zatraži reviziju rada, ali zadružni revizori to nisu uradili jer se Zadrugom sada bavi pravosuđe.

Federalni ministar Salko Bukvarević kaže da se komisija zadužena za raspodjelu novca i kontrolu utroška sredstava uvjerila na terenu da je „sabirni centar definiran“.

Iako Zadruga nije nikoga zaposlila zastalno, ministar Bukvarević ne vidi ništa sporno u tome. On kaže da se kroz projekt poticaja zapošljavanja ne inzistira odmah na upošljavanju bivših boraca. Ako je netko nabavio opremu za voće ili povrće, zaposlit će i ljude, smatra Bukvarević: „Neko mora raditi pored tih mašina i dalje transportirati tu robu”.

Iako se to do sada nije dogodilo, a Zadruga „Prva Boračka Plodovi Bosne“ praktično i ne radi, Bukvarevićevo ministarstvo je nastavilo prošle godine kroz isti javni poziv isplaćivati poticaje njenim zadrugarima. Zahvaljujući članstvu u Zadruzi, najmanje 14 osoba je dobilo 114.000 KM poticaja za različite poljoprivredne projekte.

Među njima je i Emir Demir koji se u Vogošći bavi poljoprivredom. Kaže da mu nije poznato poslovanje Zadruge iako je platio 50 KM da bi postao zadrugar. To je uradio jer, kako kaže, za poticaje ne može aplicirati ako nije član zadruge. Inače, Zadrugu ne koristi za plasiranje svojih proizvoda.

Bukvarević smatra da su zadrugari ispunili uvjete i u tome ne vidi ništa sporno: „Imaju pravo da kao zadrugari apliciraju na naš poziv“. On tvrdi da je to bila jedna od najaktivnijih zadruga sa najvećim brojem zadrugara i, prema njegovom mišljenju, oni ne bi trebali da trpe zbog sukoba među osnivačima.

Kovačić priznaje da Zadruga posluje samo na papiru, ali misli da zadrugari imaju pravo na poticaje: „Zašto bi mi ljude sada onemogućavali da ostvare to pravo?!“

Razigrani dani

Za obnovu vrtića „Razigrani dani“ Udruženje boraca obrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacija demobiliziranih boraca Općine Centar u Sarajevu dobila je najmanje 165.000 KM budžetskog novca. Vrtić nije obnovljen i prošle je godine srušen, a novi će koštati oko dva milijuna KM. 

Kovačić je prije ulaska u zadrugarstvo bio na čelu Organizacije demobiliziranih boraca Općine Centar Sarajevo. Ova je organizacija od 2006. do 2008. godine dobila nekoliko grantova među kojima je bilo i 30.000 KM od Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, 45.000 KM iz Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo i 90.000 KM od Općine Centar za sanaciju i adaptaciju sarajevskog vrtića „Razigrani dani“. Obaveza je bila da preko poduzeća „Uzrab“na njemu rade demobiliuzirani borci. Vrtić je bio u vlasništvu Javne ustanove „Djeca Sarajeva“, ali je uništen u ratu.

Nakon što Udruženje nije dostavilo izvještaj o potrošenom novcu, Federalno ministarstvo je poslalo u nadzor komisiju koja je utvrdila da radovi na objektu nisu ni blizu vrijedni iznosu dodijeljenih sredstava.

Nakon ovoga Ministarstvo je tužilo Udruženje, a Općinski sud u Sarajevu je u listopadu 2010. godine odlučio da treba vratiti 30.000 KM. Međutim, to se do sada nije dogodilo jer je račun na koji je novac uplaćen prazan i blokiran.

Iako je tada bio odgovorna osoba u Udruženju, Kovačić ne smatra da on treba vratiti novac jer danas više nije tamo. Tvrdi da se na vrtiću radilo i da je bilo zaposlenih radnika, ali i radova na koje nisu računali te administrativnih problema.

U Kantonalnom ministarstvu ne posjeduju informacije kako je potrošeno 45.000 KM, kao ni u Općini Centar za utrošak 90.000 KM, jer su izvještaji izgorjeli tijekom prosvjeda 2014. godine.

Tužiteljstvo provjerava i ovaj potrošeni javni novac. Finansijska policija je 2011. godine u izvještaju osumnjičila Zlatana Kovačića za podizanje gotovine koju nije pravdao ni evidentirao u poslovnim knjigama. Utvrdila je da je Udruženje oštećeno za skoro 160.000 KM.

Kovačić kaže da ta istraga nema osnov i da optužnica nikada nije podignuta. “Da je bilo osnova, vjerujte da bi to bilo dignuto za 24 sata”, kaže on.

Uprkos istrazi, Općina Centar je nastavila financirati ovu organizaciju. Od 2012. do 2018. godine dodijelila im je skoro 200 tisuća KM za nabavku ogrjevnog drveta, banjsko-klimatske rehabilitacije i rekreacije, školovanje obitelji demobiliziranih boraca i sl.

Općina odlučuje o grantovima preko Komisije za boračka pitanja koja pregledava prijave i predlaže načelniku najuspješnije a potom kontrolira i utrošak novca. Komisiju čini sedam pripadnika boračke populacije, ali su ih za ovaj angažman delegirale stranke.

Ni novo rukovodstvo Udruženja ne dostavlja potpuno sređene i kompletne izvještaje o potrošnji proračunskognovca. Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić je za CIN objasnio da su u Udruženju sada drugi ljudi. „Organizacija je nastavila dalje da se financira, ali, naravno, ne onu rukovodeću strukturu koja je bila prije, koja je, reklo bi se, napravila tu vrstu faula i prema tome, prethodni saziv treba svakako da odgovara“.

U međuvremenu, vrtić „Razigrani dani“ je srušen. To je Općinu koštalo 87.373 KM. Na istom mjestu bit će izgrađen novi vrtić i to će koštati građane dva milijuna maraka.