Pročitajte koji su paradžemati odbili ulazak u IZ BiH

Završena je 4. redovna sjednica Sabora IZ u BiH. Na dnevnom redu bilo je 13 točaka.

Kako je nakon sjednice priopćeno, Rijaset IZ BIH proveo je proces intenzivnog razgovora s pojedincima, pripadnicima islama koji nisu u evidenciji članova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odnosno grupama koje nisu uključene u džemate Zajednice na teritoriji države.

U Mostaru bila dva paradžemata

Rijaset je o tim razgovorima obavijestio Vijeće muftija i podnio Izvještaj s prijedlogom zaključaka Saboru. Doneseno je ukupno sedam zaključaka.

Na osnovu informacija prikupljenih u tijeku provođenja ove Instrukcije, statistika među ostalim izgleda ovako: obavljen razgovor sa 38 skupina paradžemata, od toga, Zeničko muftijsko 13, Sarajevsko 12, Tuzlansko 7, Bihaćko 3, Mostarsko 2, Travničko 1. Na području Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina, javlja N1.

Broj objekata koje koriste ove skupine, a koji nisu registrirani u IZ BiH je 29 i u njima se između ostalog obavlja džuma namaz u 19, a bešvakat namaz u 20. Od ukupnog broja skupina s kojim su obavljeni razgovori, predstavnici 14 skupina su potpisali Protokol i prihvatili uključenje u Zajednicu. To su: Debeljak, Salem Bajramović, Čaršija - Kakanj, Osijek, Dragulj - Vreoca, Rakovica, Briješće Brdo, Bistrik, Bakarevac, Ruinica, Borovnica, Bajvati, Mečevići, Bočinja.

22 skupine nisu potpisale protokol

Predstavnici 22 skupine nisu potpisali Protokol: Stijena, Brezičani, Hodžići-Kakanj, Pobjeda-Feth, Briješće Brdo 2, Kasindolska, Gornja Mahala, Kuljani, Bara, Ošve, Kaloševići, Strnokos - Zenica, Liješnica, Kotorsko Donje, Gornja Maoča, Gornji Rahić/Dizdaruša, Čehaje 1, Selo Gračanica, Stara Željeznička stanica Bihać, Kula-Tuzla , Dubnica, Delići-Hukići.

Postoje tekije u kojima se obavljaju aktivnosti, a da one nisu u sustavu Tarikatskog centra. Postoje džemati koji su se odvojili od Zajednice i tako djeluju nelegalno. To su Stranjani i Klokot'', rečeno je između ostalog nakon sjednice.

Podsjetimo, ranije je stručnjak za sigurnost Predrag Ćeranić upozorio da se paradžemati mogu smatrati političkim krilom "Islamske države" u BiH, i stoga treba očekivati vrlo nepovoljne scenarije.

Kada su prvi put vođe paradžemata odbile da se podčine Islamskoj zajednici, uz obrazloženje da su oni tu zbog 50.000 naoružanih četnika, svaki razgovor o potrebi europskog ponašanja i puta BiH u EU prestaje. To ujedno govori da paradžemati artikuliraju jasne političke stavove i poruke iza kojih stoji oružana sila, rekao je ranije Ćeranić.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je ranije da paradžemate, koji su izvan sustava Islamske zajednice u BiH, treba raščistiti, a ne razgovarati sa njima.

"Nećemo im dozvoliti da formiraju udruženja u privatnim objektima i kućama, mimo Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica", rekao je Mektić

Po svemu sudeći, proces ukidanja paradžemata bit će dug, ranije su pisali mediji. Potrebna je odlučnija uloga države koja ima mehanizme kako da sve to dovede u red. Definitivno, bez pomoći države, Islamska zajednica sama neće moći riješiti ovaj sigurnosno veliki problem.