Procesuiranje korupcije - Suci i tužitelji sve gori i gori

Ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije, odnosno onih koji su kategorizirani kao predmeti visoke i korupcije srednje razine može se opisati kao ''zatajenje kaznenopravnog sustava koje je dovelo do nekažnjivosti za počinitelje brojnih teških djela'', jedan je od zaključaka Trećeg godišnjeg izvještaja o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Kako je navedeno u izvještaju za 2019. godinu, usporedbom rezultata i nalaza za 2017. i 2018. sa nalazima iz 2019. godine ukazuje na ukupno pogoršanje učinka sudaca i tužetelja u procesuiranju teških predmeta korupcije.

Manje optužnica

''Rezultati iz 2019. godine pokazuju dramatičan pad, u cijeloj BiH, u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednje razine. U 2019. godini, tužiteljstva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije. Predmeti korupcije srednjeg nivoa bilježe isti trend sa 15 podignutih optužnica za ovu kategoriju predmeta u 2019. godini'', nalazi su izvještaja OSCE-a.

Pročitajte još

''VSTV je politizirano tijelo, a ratni zločini se rješavaju presporo''

Misija je ovaj pad uočila na državnom, razini entiteta i na razini Brčko distrikta BiH. Tužiteljstvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužiteljstva RS-a, nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednje razine u 2019. godini, te je u izvještaju navedeno da je rad ovih tijela u 2019. ispod svakog prihvatljivog standarda. Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu i Tužiteljstvo Tuzlanske županije također nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke korupcije, navodi OSCE.

''Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužiteljstva, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH [Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće], tužilteljstva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, kaznenom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti'', navedeno je u izvještaju.

Pala i stopa presuda

Stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije općenito je pala u posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH. U 2019. godini osuđeno je 11 osoba, od kojih pet po sklopljenom sporazumu o priznanju krivnje, dok je osam optuženih oslobođeno krivinje.

''Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH izaziva ozbiljnu zabrinutost, pogotovo kada se uspoređuje sa stopom u predmetima korupcije uopće, koja je u ovom periodu bila relativno visoka i stabilna'', stoji u izvještaju, te se dodaje da se druga skupina problema u predmetima visoke i korupcije srednje razine odnosi na nejasnu ili nepredvidljivu primjenu zakona od sudova.

Govoreći o dužini trajanja postupka, u izvještaju je navedeno da je trend u 2019. godini također negativan. Ozbiljna kršenja uočena su u praktično svim sudovima koji se bave teškim predmetima korupcije, sa izuzetkom sudova u Brčko distriktu. Prema nalazima Misije, situacija na Županijskom sudu u Sarajevu je ponajviše uznemirujuća – od 13 teških predmeta u radu, samo u dva predmeta je završen glavni pretres, dok je u 11 predmeta glavni pretres još uvijek u toku ili tek treba da započne.

Odgovornost VSTV-a

Misija je, u dijelu izvještaja o VSTV-u u kome analizira nedostatak odgovornosti i upitna imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, navela primjer afere “Potkivanje”, u čijem centru se našao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija. Ishod disciplinskog postupka je “očigledno suprotan odredbama Zakona o VSTV-u BiH koje predviđaju poduzimanje disciplinskih mjera protiv člana Vijeća, uključujući i predsjednika, a koje sežu do suspenzije i razrješenja sa dužnosti”, navodi Misija.

“Prema Zakonu o VSTV-u BiH, članovi Predsjedništva VSTV-a BiH oslobođeni su od disciplinske odgovornosti, te stoga i mogućnosti privremenog udaljenja od vršenja dužnosti ili prestanka mandata. Ovo tumačenje Zakona o VSTV-u BiH tako je rezultiralo de facto nekažnjivošću predsjednika VSTV-a BiH – nosioca najviše pravosudne funkcije. Ovaj apsurdan ishod signalizira toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona da razumno izaziva sumnju da je doneseno namjerno da bi se postigao željeni rezultat. U svakom slučaju, ova odluka predstavlja nečuven napad na sudsku odgovornost”, nalaz je Misije OSCE-a.

Kako se dalje navodi, dodjeljivanje ključnih pozicija u pravosuđu kao “nagrada”, ne na osnovu zasluga, šalje veoma snažnu poruku pojedinačnim sudcima i tužiteljima koji još uvijek pokušavaju da se pridržavaju etičkih i profesionalnih standarda u BiH. Izvještaj navodi kako se čini da za karijerno i lično napredovanje u bh. pravosuđu, veze mogu biti od većeg utjecaja nego rezultati.

VSTV nije jedini

Posljednjih godina Misija je uočila da VSTV BiH nije jedina pravosudna institucija koja pokazuje znakove nepoštivanja principa odgovornosti, nepristranosti i profesionalnosti, te da iste zabrinjavajuće tendencije ispoljavaju i Tužiteljstvo i Sud BiH.

Odnos Tužiteljstva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti u radu na politički osjetljivim predmetima. Sa svoje strane, Sud BiH je također pokazao sve veći otpor prema nadzoru javnosti, posebno u pogledu tekućih reformi usmjerenih ka jačanju odgovornosti u pravosuđu uvođenjem strožih procedura podnošenja financijskih izvještaja, navodi se u izvještaju.

Konačni indeksni rezultat za odgovor pravosuđa na korupciju u BiH u 2019. godini ostaje izuzetno loš i iznosi 18,27 od mogućih 40 bodova. Prosječni rezultati u produktivnosti su 3,72, kapacitetu 3,50 i efikasnosti 3,59, dok je pravičnost jedina od četiri dimenzije sa pozitivnim rezultatom – 7,46.

Od 15 preporuka izdanih u Izvještaju u 2018. godini, u pet preporuka Misija nije uočila nikakav napredak, za šest se može reći da je realizacija u toku, tri su djelomično realizirane, a samo jedna u potpunosti provedena.

Ne prevode ni preporuke

Kod devet preporuka izdanih 2019. godine u Drugom izvještaju, Misija nije uočila nikakav napredak u odnosu na njih sedam, dok je provedba njih dvije u toku.

''Ukupno gledajući, uzevši u obzir sve 24 preporuke zajedno, situacija je nezadovoljavajuća – napredak nije postignut u 12 preporuka, za osam preporuka realizacija je u toku, tri su djelomično realizirane i samo jedna u potpunosti provedena'', zaključeno je u posljednjem dijelu izvještaja u kojem je analizirano praćenje provođenja preporuka iz prethodnih izvještaja.

Nalazi do kojih je došla Misija OSCE-a u BiH bazirani su na osnovu praćenja rada pravosudnog sektora i koji se zasnivaju na analizi 302 predmeta korupcije praćena u 2019. godini. Ovaj veliki uzorak obuhvata sve teške i složene predmete korupcije koji se procesuiraju na teritoriji BiH, kao i značajan broj manjih predmeta korupcije, stoji u izvještaju.