Primjena Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH neefikasna

Jedan od ključnih alata koji bi pravosuđu trebao pomoći u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i u razbijanju stereotipa o nekažnjivosti kriminalaca jeste Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH. Zakon je usvojen nakon gotovo tri godine parlamentarne procedure i počeo se primjenjivati u rujnu 2014. godine. O dosadašnjim efektima primjene ovog zakona, njegovim prednostima, nedostacima u intervjuu Feni govori Dalida Burzić, glavna tužiteljica Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo.

Kako ocjenjujete dosadašnju primjenu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH?

Kako kapital stečen organiziranim kriminalom i vršenjem drugih oblika kriminala služi kao financijski temelj za dalje vršenje pojedinih oblika kriminala, te kao sredstvo utjecaja u gospodarskim tokovima i sredstvo kontrole političkog odlučivanja posredstvom pranja novca i korupcije, to se opasnosti financijske snage i izvršitelja kaznenih djela manifestiraju u korupciji kojom izvršitelji na nenasilan način „kupuju“ državne dužnosnike i službenike, političke lidere ili medije, što kriminal čini još opasnijim jer je teže uočljiv i teže je dokaziv. Pored toga izvršitelji kaznenih djela nastoje da kriminalom stečeni kapital isti što prije usmjere u legalne tokove, jer ga tako pokušavaju učiniti nevidljivim. Ciljevi postupanja tužiteljstva uz primjenu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH se jedino mogu osujetiti oduzimanjem imovine proistekle iz kaznenog djela, a što se kao mjera propisuje kaznenim i posebnim zakonima. Obzirom da je opća kaznenonopravna mjera oduzimanja imovinske koristi odgovor države na spomenute probleme, dosadašnja primjena Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH je bila neefikasna, jer je počinitelj imao dovoljno vremena da otuđi imovinu, također dosadašnja primjena pokazuje sporost postupka, a iz razloga što oduzimanju imovine prethodi dugotrajan postupak i što se takve odredbe vežu za pravosnažne sudske odluke.

Koliko je jedan ovakav zakon uspio olakšati rad tužiteljstva i povećati efikasnost u postupanju tužiteljstva, pogotovo sa aspekta privremenog blokiranja imovine za koju se sumnja da je stečena na nezakonit način?

U kaznenom zakonodavstvu FBiH, te donošenjem Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH stvoreni su temeljni pravni okviri za oduzimanje imovinske koristi nastale kaznenim djelom. Prema vežećim zakonskim propisima, tužitelj je tijekom cijelog postupka dužan prikupljati dokaze i istraživati aktivnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Osim toga, sud i po službenoj dužnosti tijekom postupka utvrđuje imovinu stečenu kaznenim djelom, te može po slobodnoj procjeni dokaza utvrditi visinu imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom ako bi njeno utvrđivanje bilo povezano sa nesrazmjernim teškoćama ili znatnim odugovlačenjem postupka.

Smatramo da od stupanja na snagu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom to jest od 11.09.2014. godine primjena zakona nije došla do izražaja, te je primjena zakona samo djelimično olakšala rad tužiteljstva i djelomično povećala efikasnost u postupanju tužiteljstva. Inače postojeće zakonodavstvo oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom unutar zakonodavstva u BiH je riješeno nejednako (fragmentirano), nesistematično i na nefikasan način. Dosljednja primjena odredbe prema kojoj nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom opravdava uvođenje zakonskih rješenja kojima se omogućava oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i onda kada nije bilo mogućnosti za vođenje kaznenog postupka i za donošenje sudske odluke kojom je utvrđeno da je kazneno djelo učinjeno i da je njime pribavljena imovinska korist.

Postojanje dilema u pogledu da li se radi o proširenom oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, šta se smatra odvojenim postupkom, uz inicijativu tužitelja koji treba pružiti dokaze koji ukazuju na sumnju da se radi o koristi koja je stečena izvršenjem kaznenih djela predstavljaju teškoće u radu tužiteljstva, a posebno činjenica da je neophodno utvrditi imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, opseg i sadržaj, primjenom bruto načela kao i identifikaciju odnosno detektiranje i ulaženje u trag imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom pri čemu prikrivanje nezakonitog porijekla imovine predstavlja najčešću prepreku uspješnoj identifikaciji imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.

Jedna od novina ovog Zakona jeste mogućnost uključivanja niza institucija koje bi trebale biti podrška tužiteljstvu u provođenju financijskih istraga poput Porezne uprave ili Agencije za bankarstvo, te kako ocjenjujete dosadašnju suradnju sa tim institucijama i dosadašnju suradnju u tom dijelu?

U skladu sa nalozima tužitelja koji je donio Naredbu o provođenju financijske istrage postupaju svi organi vlasti i institucije u F BiH, organi unutarnjih poslova u županijama, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, Financijska policija FBiH, Porezna uprava FBiH, Komisija za vrijednosne papire FBiH, Registar vrijednosnih papira u FBiH i dr. sve radi prikupljanja dokaza i saznanja koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost i druge okolnosti u vezi sa zakonitim prihodima osumnjičenog ili optuženog, odnosno povezane osobe, njihovim troškovima života i stvarnim mogućnostima, nezakonitog sticanja imovine za koju postoje osnovi sumnje da je pribavljena kaznenim djelom, s tim što se veoma često dostavljaju nepotpuni podaci od nadležnih institucija. Dosadašnja suradnja sa tim institucijama uz primjenu zakona je do sada pokazala dobre rezultate, jer se prikupljanje dokaza vrši hitno uz dostavu izvještaja sa podacima i informacijama koja su od tih institucija tražene, ali postoje problemi u pogledu nepotpunosti i točnosti tih podataka.

Jeste li zadovoljni suradnjom sa sudovima i generalnim postupanjem sudova u primjeni zakona, naročito u kontekstu brzine rješavanja određenih zahtjeva za privremenom blokadom imovine?

Tužiteljstvo prilikom primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH nailazi na probleme kod suda koji treba odlučiti po prijedlogu tužitelja. Problemi se ogledaju u neefikasnosti suda u pogledu poštivanja rokova kojim se preduzimaju radnje, neprihvatanje činjenica je da je novim zakonom uređeno oduzimanje i imovinske koristi koja obuhvaća imovinu, koja direktno ne prostiče iz kaznenog djela, a samo nepoštivanje precizno određenih rokova dovodi do opasnoti za otuđenje imovine osumnjičenih.

Smatrate li da je potrebno pojačati rad na edukaciju nositelja pravosudnih funkcija kako bi se unaprijedila primjena Zakona?

Smatramo da je prvenstveno neophodno pojačati rad na edukaciji nositelja pravosudnih funkcija, te ujednačiti zakone o oduzimanju imovinske koristi na nivou države BiH, povećati broj tužitelja, istražitelja i drugih organa koji bi bili specijalizirani za vođenje financijske istrage, povećati broj suradnika pravosuđa radi prikupljanja dokaza, motivirati tužitelje za rad angažiranih u provođenju zahtjevnih i obimnih financijskih istraga, riješiti problem osiguranja, čuvanja privremeno oduzete imovine, odnosno raspolaganja nakon privremenog i trajnog oduzimanja, riješiti pitanje retroaktivne primjene zakona i dr. zbog čega je neophodno pojačati rad na edukaciji u cilju primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH kao lex specialis u odnosu na druge zakone iz te oblasti.