Prijedlog zakona o zlouporabi genocida: ''Bezobrazluk, poricanje, negiranje''

Zastupnici zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrat će Prijedlog zakona o zabrani zlouporabe pojma genocid u hitnom postupku, izglasano je na današnjoj sjednici, dok su pojedini zastupnici naveli tijekom rasprave kako on predstavlja jednu vrstu bezobrazluka, provokacije i novo poricanje genocida.

Prijedlog zakona o zabrani zlouporabe pojma genocid predložen je od strane Kluba zastupnika Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpskog kluba.

Predstavljajući zakon, zastupnica Snježana Novaković Bursać je kazala da nisu išli sa dopunom Kaznenog zakona, jer smatraju da tekst tako ne bi vidjeli zastupnici u Parlamentu i jer bi, kako je ona rekla, ''vrlo vjerovatno'' bio odbijen u tehničkoj fazi obrade u zakonodavno-pravnom sektoru.

Dobra namjera i provokacija

''Jer mi ne bismo i nećemo navesti neke članove službenih glasnika za koje opet neki misle da bi morale i da bi trebale biti navedene'', kazala je Novaković Bursać.

Ona je kazala da iza Prijedloga zakona stoji ''jedna dobra namjera, pokušaj smirivanja tenzija i revitalizacije unutarnjeg dijaloga'', te da iza njega ne stoje samo zastupnici SNSD-a kako je to predstavljeno, nego građani iz Republike Srpske.

Zatupnik Zukan Helez je kazao kako smatra da je ovaj Prijedlog zakona provokacija za bosanskohercegovačku javnost, a posebno za žrtve genocida.

''Ovaj zakon nije ništa drugo nego da se zabrani govoriti o genocidu, da se zabrani govoriti o nečemu što je presuđeno, a to je pogrešan pristup. Ja vam savjetujem da priznate genocid'', kazao je Helez.

Zatupnica Mirjana Marinković Lepić je kazala da Prijedlog zakona kojim bi se zabranila zlouporaba pojma genocid smatra ''jednom vrstom bezobrazluka''.

''Nudi se zakon koji, pazite, zabranjuje zloupotrebu pojma genocid, a mi nismo usvojili zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida. Da bi se zabranila zloupotrebu pojma valjda treba prvo da utvrdimo zakon kojim se zabranuje negiranje genocida'', kazala je Marinković Lepić.

Alma Čolo je istaknula da ona ne poznaje ''ideju genocida'' kako je to navedeno u Prijedlogu, nego kao kazneno djelo koje je precizirano u UN-ovoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida.

''Ja također smaram da propisivanje kazenog djela u posebnom zakonu nije dobro u pravcu očuvanja pravne sigurnosti i instituta pravne države BiH, jer krivična djela svoja mjesta nalaze u kaznenom zakonodavstvu, a u posebnom zakonu samo izuzetno'', kazala je ona.

Nastavak negiranja genocida

Predsjedatelj Zastupničkog doma Denis Zvizdić je kazao kako je za njega ideja predstavljena u ovom zakonu minimiziranje genocida i nastavak negiranja.

''Prijedlog zakona kojeg bi danas trebali razmatrati je ustvari nastavak negiranja presuđenog zločina genocida u BiH, jer genocid u BiH je počinjen, on je međunarodno presuđen i to je nesporna činjenica zbog toga oštro odbacujem svaki kompromis i naravno pokušaj da se bude neutralan u definiranju pojma genocid'', kazao je on dodajući da zbog toga nema mjesta za politička tumačenja pojma genocida.

On je čitajući dijelove presude kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor u Haagu, kao prikaz pravne prakse koja regulira genocid, poručio da se ovaj zakon ne treba prihvatiti kao hitni postupak niti uopće kao zakon u obliku kakav je predstavljen.

''Čvrsto vjerujem i odgovorno tvrdim da je ovaj zakonski tekst novo negiranje genocida i nova uvreda za žrtve. Riječ je o desetoj fazi genocida, a to je faza poricanja'', kazao je Zvizdić.

Osim što je za njega ovaj Prijedlog zakona u hitnom postupku faza poricanja genocida, kazao je i da u posljednje vrijeme postoji i 11. faza genocida, a to je glorifikacija.

''Ja predlažem da idemo u prvu fazu kolektivne i individualne katarze naroda, da konačno priznamo istinu, a nazovemo stvari pravim imenom, a ne da dajemo nekakve filozofske i apstraknte kvalifikacije o ideji genocida'', rekao je on.

Zastupnik Saša Magazinović je bio mišljenja da je predloženi zakon trebao biti predstavljen kao dopuna krivičnog zakona BiH, a ne kao poseban zakon, navodeći kako bi bilo da se i u drugim slučajevima umjesto uvrštavanja u postojeće, formiraju novi zakoni.

''Ja razumijem da je vama problem predložiti dopunu kaznenog zakona… zbog toga što bi morali priznati Inzkov zakon o negiranju genocida'', kazao je, između ostalog on.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako je SNSD-ov prijedlog zabrane zloupotrebe pojma genocid postavljen kao jedan od uvjeta povratka političara iz Republike Srpske na posao u državne institucije. Prijedlog zakona o zabrani zlouporabe pojma genocid mogao bi ograničiti slobodu govora i ugroziti mogućnost suprotstavljanja revizionističkim narativima o zločinu genocida.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je u srpnju 2021. godine izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.