Prijedlog o trećem kanalu: Za jedne ima priče, za druge nema ni slova

Predstavnici javnih RTV sustava, akademske zajednice i pravni stručnjaci okupili su se danas u Sarajevu kako bi na otvorenoj javnoj raspravi razgovarali o najnovijem prijedlogu Hrvatskog narodnog sabora (HNS) za reorganizaciju javnog RTV servisa.

Uvodničari o ovoj temi složili da je ovo prvi konkretan prijedlog o kojem se može razgovarati, što je u samom dokumentu i navedeno, ali su ocijenili da se o suštini prijedloga može raspravljati.

Kako je kazao odvjetnik Plamenko Čustović, koji trenutno obavlja dužnost predsjednika Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), pitanje kanala na hrvatskom jeziku bilo je pitanje od početka.

Budući da su u dokumentu HNS-a ponuđena dva prijedloga za reorganizaciju javnih servisa, Čustović smatra kako niti jedan od njih nema profesionalno obrazloženje, dodajući da je prvi presložen, jer predviđa preveliku upravljačku strukturu, a nagovještava i neku vrstu privatizacije dvaju trenutnih entitetskih emitera.

Za Čustovića, koji je istaknuo da Vijeće RAK-a nije raspravljalo o ovom pitanju, drugi prijedlog HNS-a je realniji i predviđa da se u okviru postojećih RTV servisa napravi još jedan servis koji bi sjedište imao u Mostaru, ali je iznio i stav da se to možda može učiniti uvođenjem još jednog kanala u okviru postojećih sustava.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Emir Vajzović upozorio je da ne postoji neko funkcionalno rješenje, ali upravo za to se i pojavljuju posljednjih godina, kako ih je nazvao, iluzionistički prijedlozi.

Naglasio je, a s njim se složila većina prisutnih, da je reorganizacija po više osnova potrebna javnim servisima posebno ako se uzme u obzir problem financiranja, potom činjenica da su brojne analize ukazivale na nedovoljno dobar programski sadržaj, a suočavaju se i s političkim pritiscima.

Ipak, pozvao je da se svi prisjete svrhe zbog koje postoje javni RTV sustavi koji su dužni na objektivan način informirati javnost i time oblikovati javno mnijenje, za razliku od brojnih privatnih televizijskih kuća čije je cilj, između ostaloga, profit.

Uime BHRT-a Senada Ćumurović pojasnila je da se o ovom prijedlogu na BHRT-u još razgovara, ali mišljenja je da je dobro otvoriti diskusiju o njemu i sve to zbog dobrobiti medijske profesionalnosti.

Za nju je sporno što ta četiri servisa koja se predlažu nemaju uvezan sustav, odnosno nejasno je na koji način bi oni međusobno bili povezani, a uz to malo je jasnih prijedloga općenito za poboljšanje rada javnih RTV servisa.

Generalni direktor Federalne televizije (FTV) Džemal Šabić ističe kako ova televizija ne podržava spomenuti prijedlog posebno jer smatra da je u njemu mnogo politike, koja je protucivilizacijska.

Zaključio je da javne RTV servise treba promatrati poslovno, a prema njegovom prijedlogu BHRT bi se trebao baviti upravljanjem resursima dodajući da uz 1.000 ljudi, zgradu, predajnike te potrebnu infrastrukturu može se načiniti veoma dobar kanal na svim jezicima i zadovoljiti javno mnijenja u svakom dijelu zemlje.

Tijekom rasprave je naglašeno i da je u ovom prijedlogu potpuno zanemaren treći konstitutivni narod i prema njemu se postupa kao da ne živi na teritoriji Federacije BiH te je upozoreno da će se javni RTV servisi morati spustiti još više lokalno i osnovati informacijske centre ne samo u Mostaru nego i u drugim bh. gradovima zbog dolaska svjetskih televizija čiji je program koncipiran regionalno.