Presjek stanja bh. u pravosuđu - zatvoreno, neefikasno, pod utjecajem

Nakon što su javne diskusije ''Pravo na pravdu'' održane u osam lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, u Banja Luci je 29. kolovoza 2023. godine održan finalni događaj u seriji diskusija u kojima je sudjelovali više od 500 građana, aktivista, predstavnika pravosudnih institucija i medija. Cilj ovih javnih debata, koje je organizirala Europska unija u Bosni i Hercegovini, bio je osigurati platformu za otvorene razgovore između pravosuđa i javnosti, o transparentnosti institucija, procesuiranju korupcije i drugim temama iz oblasti vladavine prava.

Na banjalučkoj debati “Pravo na pravdu” predstavljen je izvještaj „Pravosuđe u BiH između potreba građana i politike: Zatvorenost, neefikasnost i nepovjerenje građana“ autora Ivane Korajlić i Denisa Džidića, koji daje pregled niza nedostataka u transparentnosti pravosudnih institucija u BiH, efikasnosti u procesuiranju korupcije koja varira u odnosu na različite nivoe i jurisdikcije, a razgovarano je i o aktualnim temama vezanim za izmjene Krivičnog zakonika RS koje se odnose na kriminalizaciju klevete.

Strah

''Kritički glasovi bilo da dolaze od građana, medija, aktivista ili organizacija civilnog društava su ključna snaga za pozitivne promjene. Za vrijeme trajanja javnih debata 'Pravo na pravdu' građani su s predstavnicima pravosuđa razgovarali o svojim iskustvima s pravosuđem. Informacije i iskustva koje su podijelili građani su važni i daju snagu za reforme i ostvarivanje jednakosti građana pred zakonom. Sudionici diskusija 'Pravo na pravdu' su pružili mnoge primjere kada su u pitanju slučajevi krivičnih prijava koji su bili procesuirani veoma sporo, primjere gdje postojao nedostatak proaktivnosti u informiranju javnosti o slučajevima od velikog interesiranja kao i neefikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije. Vladavina prava je centralna za 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni prije otvaranja pretpristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju'', rekao je Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.

Nakon javnih diskusija održanih u srpnju i kolovozu ove godine u Zenici, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Doboju i Bijeljini, mapirane su teme od lokalnog značaja za građane, kao što su nedovoljno efikasan rad tužiteljstva po prijavama ekoloških aktivista, sporo rješavanje imovinsko-pravnih tužbi, strah aktivista i novinara od zloupotreba kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj ili slab pravosudni odgovor na izborne nepravilnosti.

U lokalnim zajednicama su uočene ključne poruke koje ukazuju na potrebu ulaganja napora u jačanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, a istaknuta je i važnost bolje suradnje među institucijama, zaštite svjedoka, kao i sprečavanja političkog utjecaja na pravosudni sistem.

Pravosuđe neefikasno

Govoreći o vladavini prava u Bosni i Hercegovini, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, Ivana Korajlić, rekla je kako ne vidi da postoji konsenzus o ključnim zakonima potrebnim u BiH.

''Prije svega govorimo o zakonu o sudovima koji je skinut s Vijeća ministara na prošloj sjednici, ali i zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću gdje opet nismo dobili sve adekvatne mehanizme koji bi osigurali odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija posebno kada govorimo o sukobu interesa. Jedan od prioriteta i ono na čemu je Europska komisija inzistirala je ne samo izmjene zakona o VSTV-u već i uvođenje novog zakona koji bi omogućio ne samo veću odgovornost u procesu imenovanja, već i odgovornosti samog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i njegovog sastava'', rekla je Korajlić.

''Svi smo u ovoj zemlji suglasni da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini neefikasno, korumpirano i da ne radi dobro svoj posao. U takvom pravosuđu politika je dala opasan alat u ruke, a to je kriminalizacija klevete. Mi se plašimo da će upravo takvim alatom biti do kraja ugušena sloboda javne riječi u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini'', rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.

Sprječiti politički utjecaj

Neke od preporuka iz izvještaja predstavljenog u Banjoj Luci su da je potrebno osigurati transparentan rad tužiteljstava po prijavama protiv građana za klevetu, kao i nadzor nad pravosuđem u ovim predmetima kako ne bi došlo do zloupotreba i kako bi se zaštitila osnovna prava, te da je potrebno osigurati bolju suradnju između institucija, dovoljne resurse, i primijeniti efikasne mehanizme za zaštitu svjedoka i prijavitelja korupcije.

Među preporukama je i da je potrebno uraditi više na sprečavanju političkog utjecaja na pravosudni sustav, a prvenstveno kroz jačanje mehanizama odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija, te da je potrebno uvesti praksu redovnog komuniciranja s aktivistima i nevladinim organizacijama koje podnose prijave i tužiteljstva te proaktivniji pristup informiranja javnosti o odgovoru institucija na predmete od velikog javnog značaja.