Prepiska stranaka: Kakav Mostar želi HDZ, a kakav SDA?

Dnevni list je objavio kako je u posjedu službene prepiske HDZ-a BiH i SDA oko pregovora o implementaciji presude Ustavnog suda BiH i uređenja Mostara kako bi se otklonile prepreke za održavanje izbora u ovom gradu nakon osam godina.

Da bi se izbori u Mostaru održali nakon osam godina potrebno je donijeti izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na Grad Mostar, što je naložio Ustavni sud BiH, a koje podrazumijevaju da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj. Međutim, u prijedlozima se ide i korak dalje pa se u paketu želi i preuređenje grada, navodi Dnevni list.

Iz prepiske je sasvim jasno da stavovi HDZ-a i SDA, bar za sada nisu ni približni. U prijedlogu koji je SDA poslao HDZ-u izneseni su otprilike poznati stavovi s nekoliko novinama. HDZ je u svom iscrpnom odgovoru ponudio svoje viđenje koje se otprilike kreće u okvirima dosadašnjih stavova da Mostar ostane jedinstven grad, bez općina, s tim da HDZ nudi iskorak, tri izborne jedinice i konkretne iscrpne prijedloge.

SDA traži općine

SDA ostaje zakovan u svojim zahtjevima za formiranje nižih nivoa vlasti, odnosno općina, iako ih tako ne nazivaju, koje bi bile i izborne jedinice i imale sve važnije nadležnosti. Grad Mostar, po viđenju SDA, imao bi gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji ne bi bili iz istog naroda i koji bi se birali iz reda vijećnika.

''Grad Mostar organizira se u dva nivoa, gradski nivo i niži novo organiziranja… Grad Mostar predstavljaju izabrani predstavnici sa područja nižeg nivoa organiziranja kao izbornih jedinica Grada Mostara'', stoji u prijedlogu SDA.

Dodaje se da je za izvršenje poslova iz nadležnosti nižeg nivoa odgovoran rukovodilac te razine koji se bira iz reda vijećnika te razine, što znači da bi bila formirana i općinska vijeća.

Kada su u pitanju nadležnosti, SDA navodi da je Grad Mostar ''odgovoran za sve zajedničke funkcije koje čine Grad jedinstvenim i povezanim gradom''. Kada je u pitanju nadležnost nižih razina, SDA predlaže da su te razine nadležne za razvoj, zatim upravljanje i raspolaganje imovinom koja ne služi za obavljanje zajedničkih funkcija Grada, pokretanje postupaka i davanje suglasnosti za donošenje prostornih planova i planova uređenja cijelog grada, odnosno tog nivoa organiziranja. Niži nivoi bi imali i nadležnost donošenja i provođenja detaljnih planova izgradnje i prostornog uređenja, izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti, uvjerenja o osobnim evidencijama građana, te obavljanje drugih prenesenih ovlasti od strane Grada.

Iz navedenog je jasno kako Gradu Mostaru ne bi ostalo ništa od vitalnih nadležnosti.

Osim toga SDA kao novost predlaže da se donese ''poseban Zakon o gradu Mostaru u skladu sa odredbama čl. VI C tč. 2 Ustava FBiH i poglavlja V.A. tč.2 Ustava HNŽ-a na način koji osigurava provedbu Odluke Ustavnog suda BiH''.

Nadležnosti kroz 10 točaka

HDZ u svom odgovoru SDA u startu odbacuje mogućnost da se organizacija, pa čak i izborna pravila za Grad Mostar definiraju posebnim federalnim zakonom.

''Zakon o gradu Mostaru do u detalje precizira ustroj i funkcioniranje Grada tako da Statut skoro da ne bi bio potreban što dovodi do toga da bi federalni Parlament (bošnjačka većina) u bilo kojem trenutku mogao mijenjati odredbe tog zakona bez obzira na stajalište Gradskog vijeća'', navode iz HDZ-a.

HDZ podsjeća na svoj stav da Grad Mostar treba biti jedna jedinica lokalne samouprave i jedna izborna jedinica, ali obzirom da je potrebno postići kompromis u političkom dogovoru za održavanje izbora u Mostaru i uzimajući u obzir stavove međunarodne zajednice koji jasno kažu da Mostar treba imati gradska područja koja su izborne jedinice bez namjere uspostavljanja bilo kakvih novih administrativnih aranžmana, daju i nove prijedloge.

''Grad Mostar je jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave; Grad ima gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju; Gradska područja su izborne jedinice; Izbor razmjernog (proporcionalnog) broja vijećnika po višečlanim u izbornim jedinicama; Birači iz ”Središnje zone” u istom statusu kao i ostali birači; Dosljedno uvažavanje pravila Izbornog zakona koja se odnosi na provedbu izbora u višečlanim izbornim jedinica'', predlažu iz HDZ-a.

Obzirom na dosadašnje pregovore te preporuke međunarodne zajednice, HDZ kroz deset točaka predlaže proširenje nadležnosti Povjerenstava gradskih područja tj. administracije ispod razine grada.

Između ostalog, prenosi Dnevni list, predlaže se uspostavljanje podružnica, odnosno ureda Gradske uprave u gradskim područjima radi što boljeg pružanja usluga građanima, zatim uspostavljanje povjerenstava za svako gradsko područje koje čine vijećnici Gradskog vijeća.
Povjerenstvo bi davalo suglasnost o davanju naziva ulicama, zatim suglasnost na dio urbanističkog plana koji se odnosi na to područje….povjerenstvo odlučuje i o raspodjeli prihoda ostvarenih po osnovu naknada za dodijeljene gradske građevinske lokacije, a sredstva ostvarena po toj točci pripadaju tom gradskom području u iznosu od 80 posto. Predlaže se i da povjerenstvo daje suglasnost na program zajedničke komunalne potrošnje u tom području, te da daje suglasnost na odluku o provođenju referenduma na razini grada. Povjerenstvo bi imalo nadležnost izravno zatražiti intervenciju inspekcijskih službi u bilo kojoj oblasti, te bi imalo nadležnost u postupku odabira i imenovanja komunalnih redara. HDZ ističe i da ostavlja prostor za dogovor i kompromis.

Prijedlog izbornih pravila

HDZ je otišao i korak dalje te napravio prijedlog izbornih pravila za izbor Gradskog vijeća Grada Mostara.

Tako HDZ predlaže tri izborne jedinice u Mostaru. Jedna (prva) izborna jedinica obuhvaćala bivše općine Stari grad, Jugozapad i Središnju zonu. Područja druge i treće izborne jedinice HDZ nije predložio, već je ostavio prostor za dogovor.

U prijedlogu se navodi i da se u Gradsko vijeće bira 35 vijećnika koje neposredno biraju birači s teritorije cijelog grada Mostara. Određeni broj vijećnika, odnosno 26 bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a 9 su kompenzacijski mandati s teritorije cijelog grada. Od 26 mandata iz višečlanih izbornih jedinica 14 bi se biralo iz izborne jedinice jedan (Stari grad, Jugozapad, Središnja zona).

HDZ predlaže da nijedan od konstitutivnih naroda ni iz grupe ”ostalih” ne mogu imati više od 17 predstavnika u Gradskom vijeću, te da najmanje tri člana svakog naroda ili ”ostalih” mora biti zastupljen u Vijeću. U prijedlogu HDZ-a do u detalje je razrađen način izbora u Gradsko vijeće po kojem bi bila ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH, a bila bi ispoštovana i odredba o minimalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda.

Mostar je do sada imao specifična izborna pravila koja je 2004., donio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijeće Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvero Srba i jedan iz reda ostalih. Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima, jer glasovi Bošnjaka vrijede više od glasova Hrvata u Mostaru pa su hrvatski izaslanici u Domu naroda Parlamenta BiH prije pet godina pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH koji je naložio Parlamentu BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH, o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Zbog nemogućnosti dogovora oko tih izmjena lokalni izbori 2012., u Mostaru nisu održani.

''Obzirom na iznesene stavove dvije pregovaračke strane i činjenicu da je ostalo manje od dva mjeseca da se dođe do dogovora s pravom se postavlja pitanje hoće li izbori u Mostaru biti održani i ove godine?'', piše na kraju Dnevni list.