Pravnici: Teško predvidjeti ishod zahtjeva za reviziju presude

Sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i bivši sudac Ustavnog suda FBiH Faris Vehabović smatra da je iz ove perspektive teško davati procjene o dužini trajanja, te pogotovo o meritumu i ishodu postupka revizije presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.

Komentirajući za Fenu upit u vezi s pravnim implikacijama i proceduralnim aspektima, te rokovima i očekivanjima u vezi s revizijom kao izvanrednim pravnim lijekom, Vehabović je kazao da ta dinamika u tom pogledu ovisi o samom sudu, odnosno redoslijedu poteza koje će odrediti u skladu s vlastitim obavezama i rasporedu rješavanja drugih predmeta.

Kada se radi o tuženoj strani (Srbiji) i, eventualno, mogućnosti da odugovlači postupak, Vehabović navodi da će tuženoj biti pružena mogućnost da odgovori na podnesak BiH, te da se radi o fazi koja osigurava kontradiktornost postupka, što podrazumijeva mogućnost da se i jedna i druga strana izjasne o iznesenim argumentima.

''Teško je predvidjeti kako će to okončati, jer nemam uvida u dokumente koji će biti priloženi, odnosno čime se 'barata'. Ako postoje dokumenti koji imaju dovoljnu težinu da dovedu Sud u poziciju da razmišlja na način da se treba promijeniti prvobitna presuda, odnosno da su odlučujući za ishod postupka, onda će Sud ući u razmatranje merituma i donijeti odgovarajuću odluku'', precizira Vehabović.

Međutim, ono što, po njegovim riječima, jeste najveći problem je pitanje formalnih pretpostavki da se uopće postupak dovede do faze razmatranja u meritumu, a što podrazumijeva razmatranje da li podnesak kojim se revizija presude traži ispunjava formalne uvjete.

''Inače, sudovi se teško odlučuju na prihvaćanje izvanrednih pravnih lijekova. Radi se o specifičnom postupku, a praksa ICJ-a govori o tome da nijedan zahtjev za reviziju dosada nije usvojen'', podsjeća Vehabović.
Referirajući se na isto pitanje, odvjetnik Josip Muselimović Feni je kazao da je najava podnošenja revizije političku scenu uzburkala do neviđenih razmjera te da se radi o pitanju na koje je teško dati određeni odgovor.

''Oštećena osoba, odnosno ona koja je podnijela tužbu, rečeno rječnikom civilnog prava, ima pravo na upotrebu svih redovitih i izvanrednih pravnih lijekova. Dakle, oštećena osoba ima pravo na podnošenje revizije'', pojašnjava on.

Istodobno, navodi da se postavlja pitanje ko je legitimiran za podnošenje takvog zahtjeva i u vezi s tim mišljenja je da to mora biti zahtjev države BiH.

''Ako taj zahtjev ne podupiru druga dva konstitutivna naroda, postavlja se pitanje je li Bakir Izetbegović, ili netko drugi legitimiran za podnošenje takvog zahtjeva'', navodi Muselimović, te dodaje da je sudbina ove revizije potpuno neizvjesna, prije svega, zbog toga što treba vidjeti da li postoji tzv. aktivna legitimicija, odnosno poveznica između aktivne legitimacije koja je bila u funkciji podnošenja ranijeg zahtjeva i aktualne revizije.

Stava je da se radi o posve kompleksnom pitanju te da je teško prognozirati ishod.

''Na prvi mah, po mom mišljenju, očekivati je negativan ishod. Međutim, mislim da će ovdje biti dobro umiješana i politička percepcija svega i ko zna kojih nakana i namjera'', kazao je Muselimović u izjavi za Fenu.
Podsjetimo, BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Haagu, najvišoj sudskoj instanci u sustavu Organizacije ujedinjenih naroda (OUN).

Presuda je donesena 26. veljače 2007. godine u vezi s postupkom k??i s? odnosi na kršenja K?nv?nci?? ? sprečavanju i kažnjavanju zločina g?n?cida, a k??u ?? G?n?ralna skupština UN-a usvojila 9.prosincaa 1948. godine.

Naime, ICJ je tom presudom utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida, te utvrdivši samo propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju.