Požari u Parku prirode Hutovo Blato prekinuli lanac prehrane i uništili staništa životinja

Šesti dan požara na području Parka prirode Hutovo Blato donio je loše vijesti i crne statistike.

U požarima koji danima haraju ovim područjem izgorjelo je oko 2500 hektara Parka, što je za samo 1000 hektara manje od ukupne površine močvarnog dijela Parka. Požari su naštetili brojnom biljnom i životinjskom svijetu, a najviše su stradale ptice i divljač. Preliminarna istraživanja upućuju na štete iznad 2,5 miljuna KM.

I jučer se na području Parka prirode Hutovo Blato javilo nekoliko novih požara, tako da Povjerenstvo za procjenu štete nije uspjelo obići cjelokupan teren i evidentirati svu nastalu štetu.

Prema riječima Miroslava Nikše, dežurnog u Službi za motrenje i obavješćivanje općine Čapljina, prvi požar zabilježen je u 11:30 sati, kada je gorila trava i nisko raslinje, a požar je lokaliziran nakon tri sata. Drugi požar u Parku prirode javio se u 14:00 sati kod pontonskog mosta, gdje je gorila trava i visoko raslinje, a nadljudskim naporom vatrogasaca Protupožarne postrojbe Čapljina požar je ugašen oko 16:00 sati.

Oko 40 vrsta ptica koje se u ovom razdoblju godine nalaze u Parku prirode Hutovo Blato napustilo je svoje stanište, a istu sudbinu doživjelo je i 120 vrsta ptica močvarica, od kojih su mnoge stradale ili ranjene tijekom migracije. Požar je u potpunosti opustošio staništa ovih ptica, tako da se ne zna koliko je gnijezda izgorjelo u požaru.

Ništa bolje nije prošla ni divljač, koje u u Hutovu Blatu ima oko 20 vrsta, kad govorimo o sisavcima. Osjetivši ugroženost od požara divljač je sklonište potražila u brdskom dijelu Hutova Blata, koje na svu sreću proteklih dana nije opustošeno požarom, tako da je su brojne životinjske vrste našle ''privremeno stanište'' u tom dijelu Parka prirode.

Kada je riječ o biljnom svijetu treba reći kako su u potpunosti stradale, odnosno do korijena izgorjele sve grmaste i drvenaste vrste, pa je samim time i lanac prehrane prekinut.

Hranidbeni lanac u Parku prirode tako je u potpunosti prekinut i poremećen, a životinjske vrste sad su laka meta lovaca i krivolovaca. Pitanje je hoće li se ove životinjske vrste poslije prestanka opasnosti vratiti na područje Parka prirode Hutovo Blato, te hoće li moći preživjeti od onoga što je u njemu ostalo, a ostalo je veoma malo.

Povjerenstvo za procjenu štete trebalo bi u što skorijem roku obići cijelo područje Parka prirode i zbrojiti nastalu štetu, odnosno popisati broj stradalih biljnih i životinjskih vrsta, te tako iznijeti točne podatke o ukupnoj šteti na području Hutova Blata.