Potres u Hercegovini nije izazvao trajno pomjeranje tla
Analiza utjecaja potresa kod Stoca pokazala je kako je pomjeranje tla koje se dogodilo 22. travnja 2022. godine izazvalo oscilacije GNSS stanica u okruženju, ali ne i permanentne pomake.
Maksimalne oscilacije su bile u Čapljini (17 mm), Trebinju (15 mm), Gacku (10 mm) i Nevesinju (10 mm). Pored toga je uočeno da oscilacije traju duže što je GNSS stanica bliže epicentru, tako da je dužina potresa u Nevesinju (21 km od epicentra) trajala 15 sekundi, u Gackom (32 km) 16 sekundi, a u Čapljini (37 km) 10 sekundi, priopćeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres kod Stoca dogodio se 22. travnja 2022. u 23:07 sati na dubini od 10 km s jačinom magnitude od 5,7 MW.
Epicentar je bio u mjestu Strupići. Ovaj potres bio je najjači u Bosni i Hercegovini od onoga koji je 1969. pogodio Banju Luku. Osim u Bosni i Hercegovini, potres se osjetio u susjednoj Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori te Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Italiji.
Analiza utjecaja potresa urađena je u suradnji Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U duhu dugogodišnje suradnje, a na prijedlog Katedre za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta, bilo je neophodno ispitati statičko i kinematičko pomicanja tla u periodu prije i poslije potresa na temelju opažanja sa GNSS stanica koje su postavljene u blizini epicentra.
Korišteni su podaci sa stanica u radijusu od 40km od epicentra (Čapljina, Nevesinje, Gacko i Trebinje) kao primarnih u analizi, ali i sekundarnih u narednom radijusu 80 km (Mostar, Posušje, Konjic, Foča i Dubrovnik).
Obrada opažanja su urađena statičkom i kinemtičkom metodom. Dobiveni zaključci su da je zemljotres izazvao oscilacije GNSS stanica u okruženju, ali ne i permanentne pomake, stoji u priopćenju.
