(ne)rad| Tužiteljstvu BiH potrebne radikalne promjene!

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke koje je u ranijem izvještaju iz 2016. godine dala sutkinja Joanna Korner za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno a čak 13 tek djelomično provedeno, navodi se u novom izvještaju objavljenom danas.

Britanska sutkinja Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), je u izvještaju o napretku "Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH", kojeg je analizirala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), zaključila da Tužiteljstvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da glavna tužiteljica Gordana Tadić, koja je u vrijeme pravljenja ranijeg izvještaja rukovodila Odjelom za ratne zločine, nije unaprijedila rad Tužiteljstva te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

U Tužiteljstvu ništa novo

U Tužiteljstvu BiH još uvijek postoje isti problemi koji su postojali i u vrijeme pisanja prošlog izvještaja, navodi sutkinja Korner, piše BIRN.

"Za rješavanje nekih od tih problema bit će potreban radikalan pristup", napisala je Korner.

U izvještaju se navodi kako je proveden mali broj preporuka danih 2016. godine "a neke tek kada su obaviješteni da će se raditi novi izvještaj".

Korner navodi kako je došlo do pada u broju podignutih optužnica od 2018. godine. U ranijem izvještaju tadašnji glavni tužitelj Goran Salihović kritiziran je zbog fokusiranja na normu odnosno podizanje velikog broja optužnica kako bi se poboljšala statistika rada Tužiteljstva na predmetima ratnih zločina. U intervjuima je njegova nasljednica Tadić često govorila kako se Tužiteljstvo sada fokusira na velike i složene predmete i da oni zahtijevaju vrijeme kako bi se podigle optužnice ali sutkinja Korner u svom izvještaju navodi kako razlog za manji broj optužnica nije bio rezultat rada na složenijim predmetima.

"Iako bi ovakvi brojevi možda bili prihvatljivi da su u pitanju bile optužnice i okončani sudski postupci u najsloženijim predmetima, odnosno oni koji uključuju  zapovjednu odgovornost ili najteže zločine u skladu s kriterijima predviđenim Državnom strategijom, to zapravo nije bio slučaj, jer su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela", navodi se u izvještaju.

Korner je kritizirala način na koji Tadić rukovodi Tužiteljstvom navodeći kako "rukovodna struktura ne doprinosi postizanju maksimalne efikasnosti u radu Tužiteljstva". Posebno je istakla da glavna tužiteljica još uvijek nije imenovala rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine, usprkos činjenici da na to ima pravo u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužiteljstva BiH i da je VSTV imenovao tri od četiri zamjenika glavnog tužitelja.

Loše rukovođenje

"Iz razgovora s glavnom tužiteljicom, rukovoditeljima odjela i tužiteljima, očigledno je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, između ostalog, naprimjer vrši raspodjelu predmeta tužiteljima inicijalni pregled svih optužnica", navodi se u izvještaju.

Takav način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina, smatra Korner uz objašnjenje da je način rukovođenja ranijeg i sadašnjeg glavnog tužitelja sličan i da se "Tužiteljstvom BiH upravlja uz preveliko poklanjanje pažnje sitnim detaljima, kao i insistiranje na traženju suglasnosti za svaku odluku, bez obzira na to odnosi li se odluka na optužnice ili na svakodnevne administrativne aktivnosti”.

Sutkinja Korner navodi primjer u kome Tužiteljstvo nije dostavilo važne informacije za Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina a da su glavna tužiteljica i tužitelj Izet Odobašić oboje dali isto objašnjenje nakon provjere. Zaključili su da je za odgovore bila zadužena stručna suradnica koja je otišla na porodiljski dopust prije nego što je uspjela završiti taj zadatak.

"Ovo objašnjenje nije najbolje opravdanje, ako ni zbog čega drugog, zato što skreće pažnju na nedostatke u rukovodnim praksama", navela je Korner.

Kao jedan od primjera da se ništa nije promijenilo navodi se službeno radno vrijeme Tužilaštva koje završava u 16 sati što znači da "oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa".

Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane Korner je istakla da se i dalje ne održavaju mjesečni sastanci rukovodilaca odsjeka s tužiteljima, da nije u potpunosti ispoštovana preporuka za vraćanje regionalnih timova za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nedovoljno nastojanja da se riješe izazovi provođenja paralelnih istraga, da plan istraga pripremaju istražitelji iako je zakonom predviđeno da to rade tužitelji, te kako raniji problem nedostatka mentorstva za mlađe tužitelje i dalje nije riješen te da i dalje postoji nedostatak transparentnosti o radu na takozvanim A predmetima.

Istaknuto je i da Tužiteljstvo nastavlja da podiže optužnice protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinitelja koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine. U ranijem izvještaju iz 2016. godine Korner jer navela kako se na ovaj način "nepotrebno troše resursi koji su mogli biti iskorišteni za istragu i procesuiranje počinitelja koji još uvijek nisu stigmatizirani kao ratni zločinci".

Otpor koji iskazuju udruženja žrtava i neke političke stranke prema bilo kakvim izmjenama i dopunama Državne strategije čini se (barem što se tiče udruženja žrtava) da uglavnom počiva na nedostatku informacija koje pruža Tužiteljstvo BiH o napretku ostvarenom u procesuiranju predmeta ratnih zločina i statusu onih koji još nisu riješeni.

Najveći dio preporuka nije proveden

Imenovanje ‘šefa za vođenje postupaka” koji bi pružio pomoć u radu zamjeniku Glavnog tužitelja u oblasti svakodnevnog upravljanja Posebnim odjelom za ratne zločine također nije provedeno. Prema preporuci iz 2016. godine, ‘šefa za vođenje postupaka’ bilo je potrebno imenovati za period ne kraći od 12 mjeseci.

Izvještaj iz 2016. godine je tadašnji glavni tužitelj, Goran Salihović, kome su preporuke bile namijenjene odbacio kao netočan.

Protiv Salihovića je pokrenut disciplinski postupak za ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i kredibilitet tužiteljstva, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja ili napredovanja u službi, nakon čega je i suspendiran s ove funkcije.

Kazneni postupak protiv Salihovića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlasti vodi se pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.  

Kako je Korner navela u izvještaju, odlazak Salihovića s pozicije glavnog tužitelja doprinio je drugačijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH.

“Neki od kontinuiranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvom BiH, direktna su posljedica njegovog autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”, navedeno je.

Nepromijenjena struktura

U analizi provedenih preporuka iz Izvještaja od 2016. godine navodi se kako je djelomično provedena preporuka uvođenja manjih timova zaduženih za određenu regiju.

“Nije se poduzeo nijedan korak u smjeru provođenja ove preporuke, čak ni nakon suspenzije prethodnog glavnog tužioca u rujnu 2016. godine”, navedeno je u Izvještaju uz pojašnjenje kako je Gordana Tadić, glavna tužiteljica, tek trećeg siječnja ove godine donijela odluku u kojoj se određuju geografska područja koja pokriva svaki tim.

Kako se u Izvještaju navodi, osim toga, organizacijska struktura je ostala nepromijenjena, tužitelji su raspoređeni u odsjeke, a ne u timove.

Kako je Korner navela u izvještaju iz 2016. godine, uvođenjem ovih timova bi se suzbila kultura rada u kojoj svaki tužitelj radi na svom predmetu, u relativnoj izolaciji, a promovirala bi se uspostava dosljednog pristupa dokazima i pravnom tumačenju prilikom izrade optužnica koje se odnose na određeno područje u kojem je došlo do sukoba.

Prema preporuci iz Izvještaja o unapređenju procesuiranja ratnih zločina potrebno je da se u najskorije vrijeme „odsjeci“ kao jedinice ukinu i da se imenuje vođa svakog od šest timova.

Premda je Korner u prethodnom Izvještaju navela kako smatra da je potrebno da vođe timova održavaju redovne sedmične sastanke s članovima tima, kako bi s njima razgovarali o aktualnim pitanjima, ali i da imaju redovne zajedničke sastanke na kojima bi razgovarali o međusobno povezanim pitanjima, a šef Posebnog odjela za ratne zločine trebao bi se sastajati s vođama timova jednom mjesečno, kako bi dobio informacije o ostvarenom napretku, ni ova preporuka nije provedena.

Nije provedena preporuka za Posebni odjel za ratne zločine

Preporuka prema kojoj je potrebno izraditi pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužitelji nije provedena. Djelomično je uveden sistem mentorstva novoimenovanih tužilaca tijekom 2019./2020. godine i to donošenjem „Pravilnika o mentorstvu u Tužiteljstvu BiH“ početkom ove godine.

„Evidentno je da u Tužiteljstvu BiH još nije učinjen nijedan pokušaj uvođenja pravilno strukturiranog mentorskog programa”, što je prema mišljenju sutkinje Korner rezultat percepcije da tužitelji ne bi bili imenovani da nisu u stanju da rade posao bez pomoći i da mentoriranje zadire u nezavisnost tužitelja.

Raspoređivanje tužitelja na rad u sastavu Posebnog odjela za ratne zločine kako bi bavili samo predmetima ratnih zločina, je djelomično provedena tijekom 2019. godine.

U Izvještaju iz 2016. godine navedeno je kako je prije pokretanja nove istrage neophodno izvršiti provjeru podataka u relevantnoj bazi podataka kao i direktnu provjeru s tužiteljstvom u predmetnom području, kako bi se nedvojbeno utvrdilo da ne postoji paralelna istraga koju vodi to tužiteljstvo, ta preporuka je sporadično provedena.

Kako Korner navodi, da bi se spriječilo provođenje paralelnih istraga i osiguralo spajanje optužnica protiv osoba koja se terete za krivična djela u odnosu na iste događaje, potrebno je izvršiti detaljne provjere u relevantnim bazama podataka kako bi se izbjeglo dupliciranje istraga. Iz istih razloga svaki tužilac koji zaprimi novi predmet mora upoznati vođu svog tima sa relevantnim podacima.

Koncept timova zaduženih za određenu regiju djelomično je proveden u siječnju 2020, dok se sastanci tih timova, te sastanci vođa timova nisu održavali, navedeno je u Izvještaju Korner.

Prema prvobitnom Izvještaju sutkinje Korner, bilo je potrebno izraditi analizu zločina vezanih za svako od područja, koja bi bila zasnovana ne samo na predmetima vođenim pred MKSJ-om i Sudom BiH, već i na predmetima vođenim pred drugim, nižim sudovima. Ova preporuka nije provedena, kao što nisu izrađene pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužitelji.

Iako je prema preporukama sutkinje Korner bilo potrebno izvršiti reviziju kriterija kojima se definira složenost predmeta koji će biti procesuirani pred Sudom BiH, to je tek djelomično provedeno, što se odnosi na nacrt revidirane Državne strategije.

Glavna tužiteljica Državnog tužiteljstva, Gordana Tadić, je krajem prošle godine u intervjuu za BIRN BIH kazala kako je podizanje optužnica sve teže, te kako je potrebno provođenje duge istrage, ali i da žrtve rata traže da Tužilaštvo BiH radi i manje složene predmete.

„Oni prema strategiji se vode kao manje složeni predmeti, međutim ni jedno silovanje, ni jedno ubojstvo ne može biti manje složen predmet i svi predmeti koji su kvlificirani zločin protiv čovječnosti trebao bi da rješava Sud BiH po dosadašnjoj strategiji. Na sudu je hoće li to dalje proslijediti ili ne“, kazala je Tadić.  

Preporuka za održavanje mjesečnih sastanaka radnih grupa Državnog suda i Tužiteljstva BiH na kojima bi tema trebao biti razgovor o općim problemima te davanje prijedloga za premašivanje tih problema, umjesto razgovora o pojedinostima u vezi s konkretnim predmetima djelomično je provedena.

Nastavljeno s istim nedostacima u optužnicama

Objašnjavajući dio o formama optužnica i rangu počinitelja, Korner je navela da nisu provedene preporuke o izradi internih smjernica o formi i sadržaju optužnica, ustupanje svih predmeta entitetskim i Tužiteljstvu Brčko distrikta koji ne zadovoljavaju kriterije za vođenje postupka pred Sudom BiH, a nije se prestalo s praksom podizanja optužnica protiv nižerangiranih počinitelja i onih koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. U izvještaju se zaključuje da se navodno i dalje nastavlja praksa podizanja optužnice s ciljem ispunjenja norme.

Usprkos tome što je Tužiteljstvo BiH u proteklom periodu podiglo optužnice protiv niza visoko-rangiranih počinitelja, tužitelji još uvijek podnose optužnice na potvrđivanje Sudu BiH koje ne ispunjavaju kriterije ni važeće, ni revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Sutkinja Korner u izvještaju navodi kako je došlo do poboljšanja u dijelu optužnica s praksom „fragmentacije“, odnosno podizanja više različitih optužnica koje se odnose na isti događaji podizanja više optužnica protiv iste osobe, ali da ta praksa još postoji.

Djelomično su provedene preporuke koje se tiču vršenja ocjene složenosti predmeta pred Sudom BiH radi eventualnog ustupanja, kao i ustupanje predmeta koji ne ispunjavaju kriterije za vođenje postupka pred Državnim sudom.

Osim toga, nije provedene smjernice Tužiteljstva BiH o formi i sadržaju optužnica trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužni akt neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja.

Davanje uvida u materijal Tužiteljstva

Nije usvojena izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku BiH kojima bi bila propisana trajna obaveza tužioca da objelodani materijal koji može dovesti u pitanje predmet tužilaštva ili pomoći u obrani optuženog.

„Ponovo se ukazuje na potrebu hitnog usvajanja izmjena i dopuna zakona koje bi tužitelje obavezale na davanje uvida u materijal koji je u njihovom posjedu i koji, iako nije korišten u datom predmetu, može imati utjecaja na njega, posebno bilo kojeg materijala za koji se s razlogom može smatrati da bi mogao negativno uticati na predmet tužilaštva ili pomoći optuženom. Ova obveza treba trajati sve do pravosnažnosti presude“ stoji u izvještaju.

Od preporuka koje su provedene, istaknute su primjene zaštitnih mjera za žrtve pred svim sudovima i revidiranje kriterija za sistem norme.