Potreban efikasniji zakon o slobodi pristupa informacijama

Povodom negativnih komentara u medijima na inicijativu i prijedlog Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH o izmjenama zakona o slobodi pristupa informacijama oglasili su se nadležni u Agenciji te pojasnili kronologiju i svrhu svojih prijedloga.

Podsjećaju da je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH u Izvještaju o zaštiti osobnih podataka za 2011. godinu, predložila Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) zaključak kojim će obvezati Vijeće ministara BiH da pokrene postupak izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama.

PSBiH je usvojila predloženi zaključak.

„Riječ je o rješenjima koja se, na direktan ili indirektan način, odnose na zaštitu osobnih podataka i sam rad Agencije, a prije svega na neusklađenost Zakona s 205. Konvencijom Vijeća Europe i drugim europskim i svjetskim standardima kada je u pitanju sloboda pristupa informacijama u posjedu javnog organa, opravdano negodovanje javnosti i medija zbog neefikasnog važećeg Zakona, a koji mnogi s razlogom nazivaju "bezubi" zakon te odredbe koje se neposredno odnose na zaštitu osobnih podataka i koje trebaju biti predmet jedino Zakona o zaštiti osobnih podataka“ pojašnjeno je u priopćenju.

Ministarstvo pravde BiH formiralo je radnu grupu za izradu prijedloga zakona, u koju je uključena i Agencija bez, kako tvrde, njenog znanja.

„Radi profesionalnog i efikasnog rada, Agencija je Ministarstvu pravde dostavila svoj prijedlog koji ni u kom slučaju ne anulira osnovne principe Zakona, a koji se odnose na činjenicu da su informacije u posjedu javnog organa javno dobro te da su dostupne u najvećoj mjeri. Naprotiv, prijedlog Agencije se ne dotiče člana 9. Zakona koji regulira "ispitivanje javnog interesa" - navedeno je u priopćenju.

Međutim, Agencija je predložila da se mijenja član 8. Zakona na način da se izuzetak kod zaštite prava na privatnost reducira i da se nositelji podataka ne mogu pozivati na zaštitu osobnih podataka kada je u pitanju korištenje javnih sredstava, vršenje javne funkcije te zapošljavanje u javnim organima.

„U svim drugim slučajevima utvrđivanje javnog interesa, u odnosu na izuzetak od zaštite prava na privatnost, ostaje kao do sada. Osim toga, Agencija je predložila da predlagač regulira i proaktivni pristup javnih organa, objavljivanjem informacija bez zahtjeva, a radi ostvarivanja vrijednosti koje su cilj Zakona“ priopćeno je iz Agencije.

Istaknuto je da je Agencija predložila i da na bolji način bude riješeno pitanje revizije i primjene kaznenih odredbi. Konvencija propisuje pravo na brz i jeftin revizijski postupak pred nezavisnim organom ili sudom što sada ne postoji.

„Sadašnje rješenje koje propisuje da će se kazniti javni organ suvišno je i komentirati s obzirom na odredbe Zakona o prekršajima Kaznenog zakona BiH. Naime, javni organ ne može biti odgovoran za prekršaj ili kazneno djelo, ali zato mogu i treba da budu odgovorne osobe. Navedene izmjene i dopune sačinjene su po ugledu na ista zakonska rješenja koja postoje u zakonima u Sloveniji i Crnoj Gori“ naglašeno je.

Agencija zaključuje da je namjera prijedloga efikasniji zakon, a što će doprinijeti vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.

Također, Agencija je predložila i da u proceduri donošenja zakona bude organizirana javna rasprava u koju bi bili uključeni i mediji i nevladin sektor, priopćeno je iz Agencije.