Poštuju li se u BiH ljudska prava dovoljno?

Mali napredak u zaštiti ljudskih prava bilježi Bosna i Hercegovina u prošloj godini. Ni desetljeće nakon što je Sud za ljudska prava proglasio ustavne odredbe diskriminatornim, one nisu izmijenjene, medijska sloboda je i dalje ugrožena, a procesuiranje ratnih zločina ide vrlo sporo.

Ovo se navodi u izvještaju organizacije Human rights watch.

U prosincu 2019. godine bilo je točno 10 godina od donošenja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Utvđene su slične ustavne povrede u još tri predmeta, međutim, Ustav nije izmijenjen. Utvđena je i diskriminacija stanovnice Mostara na temelju mjesta prebivališta, jer se u tom gradu već 11 godina ne održavaju općinski izbori.

''Presuda će postati prvostupanjska ako se BiH ne bude žalila, evo ima još nekih sedam dana. Tako da već od 31. siječnja kreće otkucavanje i odbrojavanje za tih šest mjeseci što je predviđeno samom presudom, da se donese rješenje za Mostar u Parlamentu BiH. Ja se nadam da će se to i desiti, da neće biti nametanja rješenja od strane Ustavnog suda'', govori za BHRT Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke.

Kao pozitivan primjer navodi se potpisivanje sporazuma sa Srbijom i Hrvatskom kojim je omogućena bolja suradnja u traganju za nestalim osobama, kao i održavanje prve Povorke ponosa u Sarajevu. No, i dalje se upozorava na diskriminaciju.

''I ono što nam je drago da povorka služi kao platforma za razgovor o drugim problemima koji se ne vide ako se ne vidi i LGBT zajednica. Sarajevski otovreni centar na godišnjem nivou otprilike dokumentuje 20, 30, čak i više, ovisno do godine, kršenja ljudskih prava'', govori Vladana Vasić, ispred Sarajevskog otvorenog centra.

Politički analitičari ističu kako je riječ o minimalnom pomaku naprijed, jer opća ocjena je kako BiH svake godine ide unazad.

''Ali u finalnom skoru koji se računaju i izbore procedure i funkcioniranje političkog života i organa vlasti tu je BiH pala, znači u toj komponenti moguće da je skočila zbog nekih presuda koje su bile, čiji su procesi u tijeku to su neki mikroskopski pomaci, a isto tako nije prevelik ni ovaj pad u finalnom skoru, tu smo gdje smo, cijela regija se pomjerila unazadpp, ističe Milan Sitarski, politički analitičar.

Dramatičniji je podatak, kaže Sitarski, to što je prema izvješćima Human rights watcha od 2006. godine do danas, BiH doživjela strmoglav pad u poštivanja ljudskih prava.

Žene su i dalje izložene nasilju i diskriminaciji, novinarima se ograničavaju slobode govora uz verbalne i fizičke prijetnje, a u 2019. godini registrirano je više od 100 slučajeva zločina iz mržnje, od čega je gotovo 70% počinjeno na temelju vjere ili etničke pripadnosti.