Posljednja prilika za konačni dogovor Hrvata i Bošnjaka u FBiH ističe u prosincu

Predstavnici Europske komisije, suradnici povjerenika EU-a za proširenje Štefana Fülea, kao i članovi izaslanstva Unije u BiH započeli su jučer novu seriju razgovora s liderima pet stranaka u Federaciji čiji je cilj konačno postizanje dogovora hrvatskih i bošnjačkih stranaka o okviru koji podrazumijeva novi model izbora članova Predsjedništva iz većeg bh. entiteta.

Tijekom jučerašnjeg dana odvojeni razgovori su obavljeni s liderima HDZ-a 1990. i SDP-a Martinom Ragužem i Zlatkom Lagumdžijom, a osim principa provedbe presude “Sejdić-Finci”, ponovno se na sastanku, doznaje Dnevni list, govorilo i o modelu virtualnih, odnosno plutajućih izbornih jedinica, što podrazumijeva da će prvoizabrani član Predsjedništva biti onaj koji osvoji najviše glasova na cijelom teritoriju entiteta, nakon čega se u strukturi njegovih glasova izdvaja pet županija u kojima je osvojio najviše te se one stavljaju po strani.

Kod drugoizabranog postoji, pak, u ukupnoj strukturi glasova uvjet da osvoji više glasova u pet županija u kojima prvi nije ostvario pobjedu.

''Pozicija je savršeno jasna, a to je da se može postići dogovor na tragu onoga što su predstavnici Europske komisije definirali kao neku vrstu zajedničkog nazivnika između svih sudionika u razgovorima'', kazao je Lagumdžija, naglasivši kako ovdje nema crtanja karata osim onih koje će iscrtati sami birači.

Čini se da se ponovno pojavio i neki rok do kada bi trebalo postići rješenje, a Lagumdžija je naveo kako postoji naznaka da već za desetak dana bude upriličen sastanak bh. lidera političkih stranaka s europskim povjerenikom Štefanom Füleom, a radi postizanja konačnog dogovora do početka prosinca 2013.

Drugi, pak, neslužbeni izvori govore kako je 17. prosinca rok, jer upravo tada Vijeće EU-a ocjenjuje koliko su vlasti naše zemlje ispunile po pitanju preuzetih obveza.

Za lidera HDZ-a 1990. Martina Raguža novi krug razgovora je nužan, a s određenom dozom optimizma je naveo kako dogovor o presudi jednostavno nema alternative, tako da ne želi niti pomišljati na situaciju u kojoj se dogovor neće postići.

Prema njegovom mišljenju, do sada se, ipak, uradilo mnogo, pogotovo po pitanju prihvaćanja principa prema kojima se otklanja ne samo diskriminacija ostalih, već i sprječava situacija da drugi nameću izbornu volju konstitutivnim narodima; u ovom slučaju Hrvatima.

Ipak, ostaju još tehnički detalji koje treba pojasniti, no HDZ 1990. je spreman, potvrdio je Raguž, nastaviti aktivno sudjelovati u traženju kompromisa.

''Razgovori će se nastaviti i idućih dana na političkoj i stručnoj razini, a ono što je bitno je da je Vijeće ministara EU-a dalo zeleno svijetlo da, ukoliko posao završimo do kraja godine, 1. veljače na snagu može stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. U tom slučaju u ožujku bi mogli podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo'', pojasnio je Raguž.

Dolazak tima Štefana Fülea, smatra, jedna je vrsta završnice u kojoj domaći političari moraju pokazati kako su spremni za kompromis u cilju postizanja konačnog rješenja, a koje će otkloniti blokadu u kojoj se BiH našla, ali i riješiti dio problema koji se odnosi na hrvatsko pitanje.

Do sada slični razgovori koji su rezultirali propalim sastankom u Budimpešti nisu donijeli prijeko potrebni pomak na relaciji Sarajevo – Mostar, a hoće li ovaj put biti konkretnijih rezultata, znat će se možda već i danas.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić potvrdio je kako na stolu nema novih ponuda, već samo raniji kompromisi oko kojih postoji suglasnost i lidera SDP-a i SBB-a Zlatka Lagumdžije i Fahrudina Radončića.

Ipak, Tihić smatra kako pitanje provedbe presude “Sejdić-Finci” treba odvojiti od pitanja ravnopravnosti naroda.

Sve članice EU-a dijele razočarenje trenutačnim stanjem u BiH, ali i dalje pružaju svoju nepodijeljenu potporu naporima da se iznađe rješenje za presudu “Sejdić-Finci”, napisao je na svom Twitter profilu europski povjerenik za proširenje Štefan Füle.

S druge strane, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton naglasila je kako budućnost BiH leži u EU-u, ali i da ne treba očekivati izravno uplitanje stranaca jer ključnu odgovornost snose domaći lideri.