Poruka s Bila: Na Groblju mira bit će pedesetak tisuća križeva

 Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je desetu godinu zaredom na Groblju mira na Bilima između Mostara i Širokog Brijeg.

Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva iz BiH i Republike Hrvatske pred spomenikom Pieta.

Ožijci hrvatskih predaka

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako se hodočasnici već deset godina ''prisjećaju i uče o ožiljcima hrvatskih predaka te samim time razmišljaju i o svojoj budućnosti''.

''Nakon deset godina s ponosom možemo reći da smo otrgnuli od zaborava osam desetljeća pokušaja zatiranja jednog dijela naše povijesti. Kada smo krenuli prije deset godina mnogi nisu vjerovali da ćemo danas biti na ovoj razini. Cilj je bio da na desetu obljetnicu imamo deset tisuća križeva, a imamo ih više od 11 tisuća i želimo nastaviti dalje razvijati svu nužnu infrastrukturu da bi ovaj projekt bio ono što može biti na ponos svakom od nas'' poručio je Čović.

Na groblju će biti 50.000 križeva

Čović je izjavio kako je siguran da će na Groblju mira kroz idućih nekoliko godina biti i pedesetak tisuća križeva te je pozvao sve koji podupiru ovaj projekt da nastave zajedno raditi te je najavio javnu raspravu o cjelovitom projektu kako bi se ovom lokalitetu dala konačna namjena.

''Povijesna dimenzija šalje jednu posebnu poruku, a to je da više nijedan zločin i nijedan zločinac ne ostanu neistraženi. Nastavimo istraživati ono što je posebno vrijedno za naš narod, jedino istina do kraja će i nas osloboditi (…) Mnogi su svojim životima platili samo zbog toga što su vjerovali na svoj način, isticali svoju vjeru, jezik i kulturu na jedan poseban način. Svi se zajedno trebamo ugraditi u ovaj spomen-park i dati svoj doprinos da on bude na ponos svih nas'', zaključio je Čović.

Obilježavanju je kao izaslanik predsjednika Vlade RH prisustvovao i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Pijatet svim žrtvama

''Činjenica proizlazi iz samog naziva, ovo je obilježavanje Europskog dana sjećanja na sve žrtve svih totalitarnih režima. Ovdje ću sudjelovati na zajedničkoj molitvi te odati pijetet svim žrtvama i njegovati kulturu sjećanja na sve one što su poginuli i ubijeni. Ovdje smo danas i povodom desete obljetnice početka gradnje Groblja mira, ovo je veliki projekt koji zaslužuje poštovanje'', rekao je Grlić Radman.

Svečano misno slavlje predvodio je mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, koji je rekao kako Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima ima veliku važnost za hrvatski narod i katolike u BiH.

''Sjećanje na žrtve totalitarnih režima je europska zamisao i projekt, a on se u drugoj polovici kolovoza već redovno održava i mi se ovdje pridružujemo u sjećanju i molitvi za sve žrtve totalitarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, te dodajemo sve ostale nevine žrtve za koje se jednako molimo. Boga molimo, s jedne strane, da pokojnima udijeli vječni život, a s druge strane, molimo da se ta zla, koja su tako bila strašna, nikad i nigdje ne ponove kako nitko ne bi tugovao zbog nasilja'', kazao je Vukšić.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski osvrnuo se i na pitanje kakvu poruku šalje Groblje mira.

Grobovi nevinih žrtva su najveći propovjednici mira

''Grobovi nevinih žrtva su najveći propovjednici mira i mislim da je to slučaj i ovdje, kao i na svakom drugom sličnom mjestu. Nevine žrtve, ljudi koji su stradali su žrtve, netko je nevin, netko manje nevin, netko je i kriv, ali tamo gdje nisu provedeni sudski procesi zaista je izvršeno nasilje '' ustvrdio je.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.

U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te rezolucije.